Samo tokom jedne sedmice jula 2014. u Parizu su izvršeni napadi na osam sinagoga. Jevreji su bili i meta i žrtve napada u supermarketu, tri dana nakon krvoprolića, izvršenom u redakciji satiričnog pariškog lista Charlie Hebdo 2015. Iste godine napadi na Jevreje u Njemačkoj dostigli su najveći nivo u odnosu na posljednjih pet godina i najveći u odnosu na bilo koju drugu zemlju EU. Od 2016. godine pa do danas je jevrejska nevladina organizacija za borbu protiv semitizma sa sjedištem u SAD-u pod nazivom Antidifamacijska liga ili Liga protiv klevete (Anti-Defamation League) zabilježila više od 20 antisemitskih incidenata, od uznemiravanja i govora mržnje pa do izravnih napada na Jevreje u Evropi. Američki intelektualac Jeffrey Goldberg špekuliše da je možda došlo vrijeme za Jevreje da još jednom napuste Evropu.

Jedno objašnjenje za porast antisemitizma u Evropi - kako to doživljaju mnogi Jevreji - je izbjeglička kriza. Mnogi desno-orjentisani kritičari to argumentuju porastom broja muslimanskih izbjeglica u Evropi, koje sa sobom donose svoje antiizraelske i antisemitske stavove. Ako bi se slijedila ta logika, onda bi u nekoj evropskoj zemlji, sa velikim brojem muslimana, Jevreji morali biti maltretirani svakodnevno i njihove bi ustanove morale biti nadgledane.

Ali kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, takav scenario je daleko od istine. U ovoj zemlji od 3,8 miliona stanovnika živi 1.000 Jevreja. Jevreji su tu došli prije 450 godina. Šest stotina ih je u Sarajevu. Bez obzira na njihov mali broj, problem antisemitizma za njih u toj zemlji praktično ne postoji.

"Vrata naše sinagoge su uvijek otvorena, mi nemamo nikakve teško naoružane čuvare", kaže Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u BiH i bivši ambasador BiH u Švicarskoj. Njegova porodica je jedna od najstarijih jevrejskih porodica u zemlji.

Uočljiva je sigurnosna kamera na ulazu u sinagogu. Finci kaže da je za potrebe obezbjeđenja. Za razliku od većine objekata, u kojima živi veliki broj Jevreja u drugim dijelovima svijeta, ovdje ne postoji čuvar, niti metalni detektor, niti iko ima namjeru da ispituje ko si i zašto si tu. Ušetati u sarajevsku sinagogu, kako se ispostavilo, bilo je lakše nego pokucati na vrata.

Ako se osvrnemo na vrijeme od završetka posljednjeg rata 1995. pa do danas, u BiH nije izvršen nijedan jedini napad na Jevrejsku zajednicu", rekao je Finci za DW. Osjećamo se sigurno čak i sa svom našom otvorenošću. Možda će jednoga dana i doći do napada, možda će se pokazati da nisam bio u pravu, ali za sada mogu samo da kažem da je to naš način života ovdje u BiH.

Sadašnjost

Prema izvještaju "Lige protiv klevete" (Anti-Defamation League) iz 2014, 26% posto odraslih ljudi na svijetu nastrojeno je antisemitski. Od 260 milliona ljudi iz istočne Evrope, koji su učestvovali u anketi, 34 posto odnosno 88 miliona ima antisemitske stavove. U BiH je to zabilježeno kod nešto manje od milion ljudi. Dakle prema anketi jevrejske organizacije, 32 posto bh. učesnika ankete izjasnilo se antisemitski.

Ali u zemlji, nedavno rastrganoj u krvavom i nacionalističkom ratu, zabilježen je manji broj ljudi koji razmišljaju antisemitski nego u susjednoj Srbiji, pokazuje anketa jevrejske organizacije za borbu protiv antisemitizma Liga protiv klevete (Anti-Defamation League). Od svih zemalja Balkana, u Srbiji - kako pokazuje anketa - 42 posto ljudi razmišlja antisemitski, što je najveći broj u odnosu na sve druge zemlje Balkana. Istočna Evropa je nakon Balkana u svjetskom poretku na drugom mjestu po broju"antisemita" na svijetu: tamo 34% učesnika ankete imaju antisemitiske stavove. Na prvom mjestu je ubjedljivo Srednji istok sa 74% antisemita, dok Zapadna Evropa bilježi 24% ljudi sa antisemitskim stavovima, kako se navodi u studiji jevrejske organizacije Liga protiv klevete (Anti-Defamation League)

Jevrejska zajednica u Srbiji je već godinama suočena sa porastom antisemitizma. 2014 su fudbalski navijači iz Srbije u meču sa Tottenham-om podigli transparent na kojem je pisalo "Only Jews and Pussies.” Odgovorni u Fudbalskom savezu Srbije nisu reagovali, niti su upozorili navijače da to ne rade, iako su engleski fudbalski menadžeri tražili da se to javno osudi.

U februaru 2015, predsjednik Srbije Tomislav Nikolić je na godišnjicu holokausta primjetio da su Jevreji možda bili meta nacista zbog njihove "prezastupljenosti u pojedinim profesijama", što je opasan stereotip koji je pratio Jevreje stoljećima i doprinio da budu meta napada. Organizacije za ljudska prava tražile su od Nikolića da se izvini.

U septembru 2016, izraelski putnici su izvjestili da su čuli službenicu aerodroma kako poziva putnike na letu Beograd-Tel Aviv da se ukrcaju na "let za Palestinu". Kada su se putnici požalili i rekli da je riječ o letu za Izrael, žena na šalteru im je rekla da je to let za Tel Aviv a ne za Izrael. Avionska kompanija Air Srbija se izvinila putnicima.

"U Beogradu i Zagrebu postoje policajci, koji na osnovu lične karte, znaju tačno ko ste i odakle ste, tako da mogu da vas prate", kaže Eli Tauber iz Jevrejske zajednice kada govori o mjerama bezbjednosti, koje su Jevreji morali da uvedu. 

To ne znači da je BiH potpuno imuna na takve pojave. U martu 2015. Tauber je napadnut u jednom kafiću. Kasnije se međutim ispostavilo da motiv napada nije antisemitske prirode. U aprilu 2015. godine zabilježeno je kako bosanski navijači pred prijateljsku utakmicu protiv Austrije u Beču uzvikuju "Ubij Jevreje!" Tauber je međutim za DW rekao: "Ne osjećamo nikakvu vrstu otvorenog antisemitizma."

Kada je, tokom propalestinskih protesta u Gazi 2014, u BiH prikazana zastava Izraela na kojoj je umjesto Davidove zvijezde bio kukasti krst, vlasti su, po riječima Fincija, odmah reagovale. "Ljudi u Bosni prave razliku između Izraela i Jevreja na način koji druge ljude koji miješaju te pojmove zbunjuje", dodaje Finci. "Ovo je zemlja sa više od 50% muslimana. Veliki dio populacije je na strani Palestinaca. Ali to nije usmjereno protiv Jevreja ili protiv ovdašnjih Jevreja..”

Finci priznaje da evropskim Jevrejima i njihovim predstavnicima može biti čudno i neobično kada im objašnjava da je tačno da živi u zemlji sa pretežno muslimanskom populacijom ali da ne osjeća antisemitizam. "Većina njih jedva da može povjerovati u to, jer poznavajući situaciju u svojim zemljama - koje su ponosne na demokratiju i otvoreno društvo - za njih je čudno kada čuju da im to kaže neko iz Bosne", pojašnjava Finci i dodaje: "Možda neki misle da je to blef , ali nije, to je naša realnost."

Budućnost

Najveći problem s kojim se Jevrejska zajednica suočava je što su oni, zajedno sa Romima i još 15 narodnosti klasifikovani kao "nacionalne manjine", što znači da nemaju svojih predstavnika ni na kojem nivou vlasti u BiH, izuzev Vijeća nacionalnih manjina koje ima savjetodavnu ulogu. A u sistemu vlasti, koji je tako komplikovan kao u BiH - sa tri konstitutivna naroda koji moraju biti zastupljeni na svim nivoima vlasti kako lokalnim tako i državnim, manjine lako bivaju zapostavljene i zaboravljene.

"Najveći izazov za Jevreje je da opstanu što je moguće duže, da ne isčeznu", kaže Finci. Tokom rata 90-tih godina Jevreji su uspjeli da ostanu "neutralni posmatrači", kako to Finci formuliše. Po prvi put u modernoj istoriji Jevreji u jednom ratu nisu bili meta samo zato što su Jevreji.

"Bosna nikada nije gradila geto, niti je prisiljavala Jevreje da napuste Sarajevo zbog pritiska bilo koje vlade", rekao je Tauber.

"Osjećamo se integrisani ali ne i asimilirani”, dodaje Finci. Na to je ponosna svaka Jevrejska zajednica, jer je asimilacija bauk, koji podstiče strah Jevreja da bi mogli izgubiti svoj identitet ulaskom u miješane brakove i sekularizmom. "Neki prijatelji mi sugerišu da to ne znači da nas Jevreje ovdje vole", kaže Finci i dodaje: "Možda su toliko preokupirani uzajamnom mržnjom, da nemaju vremena da mrze i Jevreje", kaže Finci, smiješeći se. "Tri naroda (Hrvati, Bošnjaci, Srbi) mrze jedni druge, ali antisemitizma u ovoj zemlji nema. Kada to kažem, drugima to uvijek zvuči čudno i nevjerovatno" .”