Američki predsjednik Donald Trump je na novinarsko pitanje što zna o navodnoj promjeni plana i utječe li to na njegov stav o mogućoj isporuci američkih krstarećih raketa „Tomahawk“ Ukrajini odgovorio: „Ne želim sastanak uzalud.” On je rekao da ne želi gubiti vrijeme dok ne vidi kako stvari doista stoje. „Još nismo donijeli odluku”, dodao je Trump.

Je li time referirao na mogući sastanak između njega i Vladimira Putina ili na pitanje o krstarećim raketama, ostalo je nejasno. Donald Trump je najavio da će u sljedeća dva dana objaviti što će SAD učiniti. I potvrdio je svoj stav da bi za okončanje borbi u Ukrajini linija fronte trebala biti zamrznuta.

EU u modusu napetosti i iščekivanja

Iz Kremlja su u srijedu saopćili da datu samita između Trumpa i Putina još nije određen, ali da ni Putin ni Trump ne žele gubiti vrijeme. Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergei Ryabkov izjavio je za agenciju rusku državnu agenciju RIA da su pripreme za sastanak u toku, te da on ne vidi veće prepreke za njegovo održavanje.

SaveznicimaUkrajineu EU vijest o odgađanju susreta Trump Putin do daljnjeg donosi olakšanje. Oni su bili neugodno iznenađeni najavom da će baš najrusofilnija članica Unije biti domaćin razgovora o budućnosti europske sigurnosti. Susreti EU na vrhu u Bruxellesu i Londonu ovog tjedna mogli bi omogućiti Europi da se s jedne strane dogovori o novoj financijskoj pomoći Kijeva, a s druge strane da uvjeri Trumpa kako je nužno povećanje pritiska na Moskvu. „Ruska taktika odugovlačenja uvijek iznova pokazuje da je Ukrajina jedina strana koja uistinu želi mir. Svi vidimo da Putin i dalje bira nasilje i razaranje”, napisali su u priopćenju u utorak čelnici Ukrajine, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Francuske, Italije, Poljske, Finske, Danske, Španjolske, Švedske, te visoki dužnosnici EU-a.

„Moramo pojačati pritisak na rusko gospodarstvo i njezinu obrambenu industriju sve dok Putin ne bude spreman sklopiti mir. Razvijamo mjere kako bismo iskoristili punu vrijednost ruske imobilizirane državne imovine kako bi Ukrajina imala resurse koji su joj potrebni”, navodi se u izjavi.

‘Nema mjesta ratnim zločincima u Europi?’

Države EU često inzistiraju da Europa mora imati mjesto za stolom kada se razgovara o budućnosti Ukrajine, no sigurno pritom nisu računale da će taj stol biti u Budimpešti. A ako se sastanak ikada i održi, to bi označilo da Putin prvi put kroči na tlo EU-a od njegove invazije na Ukrajinu - i otkako ga je Međunarodni kazneni sud optužio za ratne zločine. 

„Jedino mjesto za Putina u Europi je u Haagu - pred tribunalom. Ne u jednom od naših glavnih gradova”, rekao je litvanski šef diplomacije Kestutis Budrys novinarima u Luksemburgu u ponedjeljak, dodajući: „Nema mjesta ratnim zločincima u Europi.”

Irac Simon Harris rekao je da je planirano mjesto „provokativno”, ali je naglasio da je svaki napor prema miru dobrodošao, dok je francuski ministar vanjskih poslova rekao da Putinova prisutnost na tlu EU „ima smisla samo ako dovede do trenutnog i bezuvjetnog prekida vatre”.

Mađarska, međutim, slavi svoju ulogu potencijalnog domaćina. Premijer Viktor Orban napisao je na X-u da je njegova zemlja „jedino prikladno” mjesto u Europi za razgovore o budućnosti Ukrajine — navodeći kao razlog njen „pro-mirovni” stav.

No navika Budimpešte da odgađa i razvodnjava sankcije EU protiv Rusije te da napada potporu bloka Ukrajini navela je politologa Reinharda Heinischea na drukčiji zaključak o mađarskom stajalištu. „Mnogi u Europskoj uniji smatraju Orbana svojevrsnim Trojanskim konjem za ruske interese”, rekao je Heinisch, profesor iz Salzburga, za DW.

Bi li Putin mogao biti uhićen na tlu EU?

Prema međunarodnom pravu, Mađarska je tehnički i dalje obvezna uhititi Vladimira Putina ako ikada dođe u tu zemlju. Iako je Budimpešta u lipnju objavila da napušta Međunarodni kazneni sud, pravila se na papiru i dalje primjenjuju. „Države i dalje imaju obveze godinu dana nakon izlaska, što uključuje uhićenje osoba za kojima su izdani nalozi za uhićenje”, rekao je za DW Mathias Holvoet, predavač međunarodnog kaznenog prava na Sveučilištu u Amsterdamu.

No Holvoet kaže da realne mogućnosti za to nema. Zapravo, Mađarska je ove godine već prkosila pravilima MKS-a ugostivši izraelskog premijera Benjamina Netanyahua usprkos nalogu za njegovo uhićenje.

Mađarska bi tako slijedila dugi niz drugih država koje su ignorirale pravila koja su potpisale — od Italije koja u siječnju  nije uhitila jednog Libijca osumnjičenog za ratne zločine, do Južnoafričke Republike koja nije uhitila optuženog bivšeg sudanskog predsjednika Omara Al-Bashira prije sesetak godina .

„Realno gledano nema posljedica kada države ne ispunjavaju te obveze”, objasnio je Holvoet. A neprijateljski stav Trumpove administracije prema MKS-u, uključujući sankcije protiv sudaca, dodatno ograničava sposobnost suda da obavlja svoj posao. 

Može li Putin uopće letjeti kroz zračni prostor EU?

Putin bi se mogao osjećati sigurno na mađarskom tlu, ali dolazak tamo mogao bi biti problematičniji. Iako EU sankcije protiv samog Putina ne uključuju zabranu putovanja, EU je 2022. zabranila ruskim zrakoplovima ulazak u svoj zračni prostor. 

To znači da bi Putinov zrakoplov trebao posebne dozvole za prelijetanje preko država članica EU ako se razgovori u Budimpešti zaista održe. „Takva odstupanja moraju pojedinačno izdati države članice”, rekla je glasnogovornica Europske komisije Anitta Hipper novinarima.

Do sada ni Rumunjska ni Bugarska nisu primile nikakav zahtjev Moskve za ulazak u zračni prostor, mada je bugarski ministar vanjskih poslova navodno rekao da je njegova zemlja spremna dopustiti Putinov prelet.

Mađarska južna susjeda Srbija također bi mogla biti ključni koridor, budući da nije članica EU i odbila se uskladiti sa sankcijama EU protiv Rusije. Mađarski premijer Viktor Orban ugostio je u utorak u Budimpešti srpskog predsjednika Aleksandra Vučića, pozdravljajući priliku za „ponovno povezivanje” sa „strateškim partnerom”.

Mnogo nerazjašnjenih detalja

Što je točno dovelo do odgode susreta Trumpa i Putina nije jasno. Kremlj je u svakom slučaju slao više signala upozorenja i naglašavao kako vidi potrebu za dodatnim razjašnjenjima. „Još je mnogo domaćih zadaća koje treba obaviti”, rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov prema navodima državne ruske novinske agencije Tass u ponedjeljak. Ministarstva vanjskih poslova obiju zemalja morala bi obraditi čitav niz otvorenih pitanja.

Peskov je također naglasio da se ruski stav u tom sukobu nije promijenio. Nije to pobliže obrazložio, ali jasno je da Rusija polaže pravo na više od dosad osvojenih područja u Ukrajini. Tako je Moskva, nakon već 2014. anektiranog Krima, kratko nakon početka rata u veljači 2022. četiri dodatne ukrajinske regije proglasila svojim teritorijem, iako ih do danas kontrolira samo djelomično. Peskov je reagirao svojim izjavama na Trumpovu primjedbu da bi aktualna linija fronte trebala biti zamrznuta i da bi trebalo započeti mirovne pregovore.

„Non-Paper” iz Moskve

Prema informacijama agencije Reuters, Rusija je SAD-u u neslužbenom pismu dostavila svoje uvjete za mirovni sporazum s Ukrajinom te je u njemu ostala pri svojim dosadašnjim maksimalnim zahtjevima. U takozvanom non-paperu, poslanom tijekom vikenda, vlada u Moskvi ponovno potvrđuje svoj zahtjev za kontrolom nad cijelom regijom Donbas, kao i na odustajanje od stacioniranja NATO-trupa u Ukrajini. Reuters je to doznao u utorak, prema vlastitim navodima, od dvojice američkih vladinih dužnosnika i jedne s problematikom upoznate osobe. Time Moskva odbacuje Trumpov prijedlog da se linije fronte zamrznu na njihovu trenutačnom stanju.