"S tugom saopštavamo da je Neil Armstrong preminuo od posljedica komplikacija nakon operacije na srcu", stoji u saopštenju njegove porodice. "I dok žalimo za ovim dobrim čovjekom, slavimo njegov bogati život i nadamo se da će biti primjer mnogim mladim ljudima širom svijeta, kako treba vrijedno raditi da bi se ostvarili snovi", dodaje se u nastavku. Armstrong je preminuo nakon što se 7. avgusta podvgnuo operaciji ugradnje bajpasa. Imao je 82 godine.

Svjetsku slavu stekao je 21. jula 1969 kada je kao prvi čovjek stupio na tlo Mjeseca. Tada je bio komandant misije Apolo 11 i upravljao je malom sondom s kojom je u društvu Edwina Aldrina sletio na Mjesec.

Svijet ga je gledao kao heroja

Šef američke svemirske agencije NASA Charles Bolden je izrazio žaljenje zbog smrti ovog astronauta: "Sve dok postoje knjige istorije, Neil Armstrong će u njima biti upisan kao prvi čovjek koji je stupio na tlo jednog dalekog i drugog svijeta." On je u prvom redu hvalio skromnost ovog istraživača. Predsjednik SAD Barack Obama govori o "jednom od najvećih američkih heroja": "Kada su on i njegove kolege 1969. poletjele u Apolu 11, sa sobom su ponijeli nade cijele jedne nacije."

Pri tome slijetanje na Mjesec nije bila stvar koja privukla pažnju samo američke javnosti. U cijelom svijetu su ljudi ispred TV ekrana napeto posmatrali kako je ovaj tada 38-godišnjak izašao iz sonde i spustio nogu na Mjesečevu površinu, udaljenu skoro 400.000 kilometara od Zemlje. Širom svijeta je slijetanje sonde posmatralo čak 500 miliona ljudi.

Za njemačku vladu je stoga Neil Armstrong "u istoj ravni sa Kristiforom Kolumbom". U Berlinu ističu kako će Armstrongove riječi ("Ovo je mali korak za čovjeka, ali veliki za čovječanstvo."), ostati zauvijek u sjećanju svih ljudi.

Život za letove i nauku

Neil Armstrong je rođen 5. avgusta 1930. u Vapakoneti, u saveznoj državi Ohajo. Prvi let avionom je doživio već sa šest godina. Pilotsku dozvolu imao je u džepu prije vozačke - kada je napunio 16 godina. Tokom rata u Koreji je upravljao borbenim avionom, da bi kasnije postao test-pilot. Tek u trećem pokušaju primljen je 1962. u američku svemirsku agenciju NASA, kako bi postao astronaut. Prvi let u svemir imao je marta 1966. u brodu Gemini 9.

Tri godine kasnije ostvario se njegov, ali i san cijelog čovječanstva. Zajedno sa Edwinom Aldrinom je više od dva sata na površini Mjeseca sakupljao uzorke kamenja i pravio snimke kamerom. Bila je to i velika pobjeda za SAD u utrci za osvajanje svemira, koja je tada vođena sa Sovjetskim Savezom. Nakon što je napustio NASA-u, od 1971. do 1979. bio je profesor svemirske tehnike na Univerzitetu u Sinsinatiju, u američkoj državi Ohajo.

Nakon sletanja na Mjesec, Armstrong se sve više i više povlačio iz javnosti. Ipak, za svoj 80. rođendan je dao naslutiti kako njegovo srce i dalje kuca za svemirske letove. Kada je američki predsjednik Barack Obama najavio da NASA odustaje od novog programa letova na Mjesec, Armstrong nije želio da šuti. U otvorenom pismu naciji i predsjedniku upozorio je kako "SAD prijeti odlazak u drugu ligu" kada je riječ o istraživanju svemira.

Autor: Azer Slanjankić (afp, dpa, dapd, rtr)

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić