Odluka je, prema riječima predsjednika Centralne izborne komisije BiH (CIK) Branka Petrića, donesena na temelju Ustava i Izbornog zakona. “Time su se stvorili uvjeti za nesmetan izbor delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH. Mi smo to uradili i uz to što postoje sporenja treba li to raditi CIK ili zakonodavac. Koristili smo sve principe koji sadrži najveći zajednički sadržilac, poštujući principe pariteta, koji se provlači kroz sve ustave u BiH”, rekao je Petrić na konferenciji za novinare u Sarajevu, održane nakon sjednice CIK-a.

Osim Popisa stanovništva iz 2013. godine, bit će primijenjen i princip 1/1/1, prema kojem će u Gornji dom Parlamenta FBiH biti delegiran po najmanje jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda - Bošnjak, Hrvat ili Srbin - iz svakog od 10 kantona, te Ostali, ukoliko su birani u skupštine tih kantona.

Kako se i očekivalo, usvojeni prijedlog, a koji je zagovarala i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), izazvala je buru reakcija na drugoj strani, pa žalbe na odluku CIK-a već pljušte, a kako je očekivao i sam Petrić.

Kreću žalbe

“Stranka demokratske akcije (SDA) smatra da je CIK bio dužan da poštuje Ustav FBiH, prema kojem se Popis iz 1991. godine mora primjenjivati sve do konačne implementacije Aneksa VII Daytonskog mirovnog sporazuma”, kaže se u saopćenju SDA, koja odluku CIK-a kvalificira političkom, te naglašava kako će pred Ustavnim sudom BiH pokrenuti zahtjev za ocjenu ustavnosti te odluke.

Socijaldemokratska partija BiH (SDP) je reagirala još oštrije, ocjenjujući da je CIK BiH svojom odlukom... prekršio Ustav FBiH, Izborni zakon BiH i Daytonski mirovni sporazum, te izvršio udar na ustavno uređenje BiH sa jasnom namjerom da se država podijeli na tri etničke teritorije”, te dodala da se takvom odlukom  “pokušavaju u praksi legalizirati rezultati etničkog čišćenja”.

Demokratski front (DF) Željka Komšića sličnog je stava, a i Hrvatski narodni sabor (HNS) u BiH, prema nezvaničnim informacijama, mogao bi se žaliti na odluke CIK-a, za koju smatra da nije ustavna, no prije svega tražiti izmjenu Izbornog zakona u skladu sa apelacijom Bože Ljubića.

"Ova je odluka neustavna, pa i nezakonita", rekla je u izjavi za medije u Mostaru Borjana Krišto, predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i zamjenica predsjednika HDZ-a BiH pojašnjavajući kako je Ustavni sud BiH upravo izbrisao odredbe koje utvrđuju način izbora izaslanika za gornji, nacionalno koncipirani Dom naroda Federacije BiH"."Središnje izborno povjerenstvo (SIP) kao tijelo koje treba organizirati i provoditi izborne rezultate po Izbornom zakonu BiH nema nikakve ovlasti donositi odluku i propisati koliko koja županija daje izaslanika. Ovime se SIP stavlja u ulogu zakonodavca", pojasnila je Krišto. Navela je kako je odluka Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da se iz svake županije bira po jedan Hrvat, Bošnjak i Srbin "posve suprotna odluci Ustavnog suda BiH u predmetu Ljubić iz 2016. godine".

Jedini koji su pozdravili donošenje odluke CIK-a, kao dalji napor na izgradnji institucija, bili su predstavnici američke administracije - Ambasada SAD i Delegacija EU u Sarajevu.

Bez obzira da li bi se odluka CIK-a temeljila na Popisu stanovništva iz 1991. ili 2013. godine, problem je bilo teško izbjeći, smatra stručnjak za Ustavno pravo, dr. Kasim Trnka, budući da bi u oba slučaja neka od strana bila nezadovoljna i žalila se na konačnu odluku.

Kriza na pomolu?

No šta, prema njegovom mišljenju, mogu donijeti apelacije na odluku CIK-a? U svakom slučaju, nove političke krize, prvenstveno u FBiH, kao i neizvjesnost njenim građanima.

Konačna odluka CIK-a, ili kako je u nekim bh. medijima nazvana - historijska, prema njegovom mišljenju, izazvat će ogromne probleme.

"Nastupit će upućivanje žalbi Sudu BiH, a vjerovatno i Ustavnom sudu BiH, a ta procedura će dugo potrajati i očigledno na vidiku nema doglednog formiranja Doma naroda FBiH, a zatim uopće ni konstituiranja izvršne vlasti u FBiH. U tom slučaju, ulazimo u jednu ozbiljnu političku krizu iz koje ja ne vidim načina kako izaći, pogotovo ako sve to skupa potraje do marta iduće godine, kada ističe mogućnost privremenog financiranja (entitetskih institucija) i kad se neće dobiti budžet FBiH za iduću godinu (2019), čime se dovode u pitanje sve obaveze prema administraciji, prema učiteljima, nastavnicima, penzionerima, invalidima i svima onima koji zavise o budžetu”, upozorava Trnka u razgovoru za Deutsche Welle.

Inzko kao rješenje za Gordijev čvor?

Stvoren je, prema njegovom mišljenju, Gordijev čvor, a samo jedan čovjek bi to mogao riješiti - “Ja mislim i više puta sam govorio da bi kao Aleksandar Veliki, Visoki predstavnik (međunarodne zajednice Valentin Inzko) trebao da presiječe taj Gordijev čvor, ali on to neće jer nema saglasnosti u Vijeću za implementaciju mira (Peace Implementation Council - PIC)”. Trnka naglašava da bi Visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH čak bio dužan reagirati, budući da se radi o zaštiti samog Daytonskog sporazuma, no da “ne postoji volja, niti odlučnost da se reagira”.

Kako je sve započelo? Trnka, prije svega, podsjeća na apelaciju Bože Ljubića (HDZ1990) Ustavnom sudu BiH 2014. godine, kojom se traži da "u Domu naroda FBiH treba osigurati legitimno predstavljanje svakog konstitutivnog naroda”, pri čemu se ukida odredba po kojoj je iz svakog kantona trebao da bude predstavnik svakog konstitutivnog naroda, ako u kantonalnoj skupštini ima takav zastupnik.

"Međutim, ta odredba koja je poništena u Izbornom zakonu BiH i danas postoji u Ustavu FBiH. Istina, Borjana Krišto (HDZ BiH) je pokrenula postupak i traži ocjenu i te odredbe iz Ustava FBiH, koja je još na snazi i sad je vrlo problematično pitanje, ako već Izborna komisija treba da donese neku odluku, hoće li se pridržavati izmijenjenog Izbornog zakona ili će poštovati odredbu Ustava FBiH i osigurati iz svakog kantona predstavljanje najmanje po jednog predstavnika konstitutivnih naroda?”, naglašava Trnka.

Moguće rješenje u zakonodavstvu kojeg nema

Dodaje da je Izborni zakon sam po sebi "dosta kontradiktoran u nekim svojim odredbama”, a u jednoj od takvih odredaba kaže da će se "zakonom urediti način izbora delegata iz kantonalnih skupština u Dom naroda FBiH”, što bi značilo da predstavnici zakonodavne vlasti - parlamentarci, trebaju to da urede.

"Istina, ne kaže se da li je to državni ili entitetski zakon, dok s druge strane, jedna druga odredba u Izbornom zakonu kaže da će ‘Izborna komisija nakon svakog popisa stanovništva vršiti preraspodjelu mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH’”, podsjeća Trnka.

Izbornoj komisiji BiH je dat nezahvalan zadatak da donosi političke odluke, a trebala bi, napominje Trnka, biti zadužena za korektnu izbornu administraciju. O političkim pitanjima, posebno ove vrste, trebao bi odlučivati Parlament. No, Parlamenta nema, budući da nešto više od dva mjeseca nakon općih izbora u BiH nisu konstituirani ni državni, niti Parlament FBiH.

Kao vrsni znalac Ustavnog prava i sam priznaje da BiH ima kompliciran sistem kao rijetko koja druga država. Dodatni problem u cijelom slučaju odluke o delegiranju predstavnika kantona u Dom naroda FBiH, je i pitanje šta je ‘starije’, odnosno da li bi primat trebao imati Izborni zakon države ili Ustav entiteta, u ovom slučaju FBiH?

Šta je starije...?

"Ustav je u hijerarhiji pravnih akata na vrhu te hijerarhije... S druge strane, u komparativnom Ustavnom pravu u složenim državama je dosta različita situacija. U Njemačkoj ili Austriji prednost se daje saveznom zakonu, iznad ustava federalne jedinice. U nekim drugim zemljama nije tako”, kaže Trnka i pojašnjava kako Njemačka, na primjer, “ima svoje savezne republike i te republike imaju svoje zakonodavstvo, ali savezni zakon ima prednost u odnosu na, kako bismo mi rekli, entitetske zakone”, odnosno zakone saveznih republika.

Odluka CIK-a bi, prema mišljenju dr. Trnke, mogla imati i dalji diskriminatorni karakter, budući da bi se “takozvano legitimno predstavljanje moglo ostvariti tamo gdje je veća koncentracija” nekog konstitutivnog naroda, na primjer, Hrvata u Zapadnoj Hercegovini ili Bošnjaka u većinsko bošnjačkim kantonima.

"Tako bi, na primjer, Hrvati širom BiH od Tuzle do Sarajeva ostali prikraćeni za mogućnost da budu predstavljeni u Domu naroda FBiH, a isto važi i za Bošnjake, jer, na primjer, Bošnjak u Livnu neće imati nikad šanse da bude predstavljen ili Bošnjak u Mostaru”, smatra Trnka.

Posebno je pitanje, dodaje, koje se bez rješenja povlači još od 2000. godine - zastupanje Srba, kao konstitutivnog naroda, u Domu naroda Parlamenta FBiH, u koji bi trebalo biti izabrani ukupno njih 17 iz 10 kantona. Takvi problemi često se rješavaju i na način ekspresne promjene nacionalnosti, pa neki izabrani predstavnici preko noći postaju Bošnjaci, Hrvati ili Srbi, a sve za potrebu položaja, što nije isključeno ni sada.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android