„To neće funkcionirati", kaže počasni predsjednik FC Bayerna Uli Hoeneß na pitanje lista Frankfurter Allgemeine Zeitung o ograničavanju plaća u njemačkom profesionalnom nogometu. U nekim ranijim vremenima, kada je Hoeneßova riječ imala (puno) veću težinu i kada se činilo da nema granica ekspanziji nogometa, njegova bi procjena sigurno naišla na pretežito odobravanje. Ali ta vremena su prošla. Korona-kriza je pokazala koliko je sustav profesionalnog nogometa krhak, i to usprkos milijardama eura koje dobije na temelju TV-ugovora. Cijeli niz klubova Bundeslige i 2. lige našlo se u problemima nakon izbijanja pandemije. Jedva se spriječilo i prve insolventnosti. Profi-nogomet morao se suočiti s nekoliko ozbiljnih pitanja. Njemački nogometni savez (DFB), Njemačka nogometna liga (DFL, udruženje profesionalnih klubova) i sami klubovi su rekli kako si žele „propisati" novu filozofiju poslovanja. I ubuduće djelovati s poniznošću i mjerom. FC Schalke 04 je kao prvi bundesligaški klub uveo gornju granicu za nove ugovore. Ali taj potez se više može zahvaliti činjenici da se klub iz Rurske oblasti našao u financijskom škripcu, odnosno da je Schalkeu bilo potrebno dvoznamenkasto milijunsko jamstvo savezne pokrajine Sjeverna Rajna i Vestfalija kako bi izbjegao stečaj.

Oppermannova inicijativa

Iz Bundestaga sada stiže prijedlog da se uvede generalna gornja granica za plaće u njemačkom profesionalnom nogometu. Iza te inicijative stoji zamjenik predsjednika Njemačkog parlamenta, SPD-ov političar Thomas Oppermann. On je ujedno i predsjednik Etičke komisije DFB-a.

Po informacijama lista "Süddeutsche Zeitung", Oppermann je zamolio Znanstvenu službu Bundestaga da izradi dvije ekspertize kojima se trebala istražiti mogućnost uvođenja gornje granice u europskom nogometu. Zaključak je bio: takozvani „Salay Cup" je u načelu moguć – i ne krši pravo Europske unije. A upravo je to do sada bio glavni argument nogometne branše kojim se opirala uvođenju ograničenja. Za Jana F. Ortha, stručnjaka za sportsko pravo na Sveučilištu u Kölnu, te dvije ekspertize, koje su u ovoga tjedna prezentirane na Skupštini DFL-a, mnoga pitanja ipak ostavljaju otvorenima. „Uopće nije ni jasno koji oblici Salary Cupa su bila predmet analize. Ova tema je pravno gledajući iznimno kompleksna", kaže Orth za DW: "To se tiče vrlo teških pitanja vezanih uz europsko pravo i njemačko radno pravo." Zato se ovaj znanstvenik zalaže za europsko, a ne samo njemačko rješenje: „Čini mi se da obje ekspertize dolaze do istog zaključka, naime da je moguće samo sveeuropsko rješenje, i to uključivanje UEFA-e, naravno samo ukoliko postoji sportsko-politička volja za uvođenjem Salary Cupa."

Bundesligaši kao pioniri?

Time Orth spominje još jedan dodatni problem. Oppermannova inicijativa vjerojatno neće naići na veliko oduševljenje u nogometnoj branši, usprkos činjenici da ona propagira svoju neku novu poniznost. Na to upućuju i riječi Ulija Hoeneßa. A pritom bi upravo klubovi Bundeslige trebali biti pioniri po pitanju europskog rješenja, smatra Thomas Hoeren sa Sveučilišta u Münsteru. "Mali klubovi mogu preživjeti samo ako veliki klubovi budu etički bilje nastupali", rekao je za ARD: "U Engleskoj i Španjolskoj će sigurno biti otpora gornjoj granici za plaće. Ali njemački glas ima određenu težinu u okviru UEFA-e."

Pročitajte i: Džeko - 22 milijuna eura skupa zamjena za Lewandowskog?

Sindikat nogometnih igrača VDV uvođenje Salary Cupa po uzoru na SAD ne smatra pretjerano smislenom idejom: „U našoj socijalnoj tržišnoj privredi cijenu definira tržište", rekao je šef VDV-a Ulf Baranowsky listu "Frankfurter Allgemeine Zeitung": "Kad se radi o tome kako pozicionirati nogomet da bude spreman bolje reagirati na buduće krize, onda se u prvom redu trebamo pobrinuti oko toga da sami klubovi imaju više temeljnog kapitala, odnosno da se uvedu bolji instrumenti osiguranja od kriza." Kadrovski troškovi u ovom trenutku čine samo oko 37 posto proračuna njemačkih profesionalnih klubova, dodaje Baranowsky.

Model Salary Cupa se već odavno pokazao dobrim u američkom sportu, na primjer u košarkaškoj NBA-ligi. Tamo se na početku sezone dogovori ukupni proračun koji svaki pojedini klub smije potrošiti na plaće igrača. Definiran je samo „minimalac", odnosno najniža moguća plaća. Obzirom da je ukupna svota limitirana, time se automatski sprječava da financijski jaki klubovi angažiraju brojne vrhunske igrače.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android