Ovo nisu dobri dani za doktora Petera Hollausa, šefa Plućnog odjela bolnice  Marienhaus u Mainzu. U hirurškom odijelu i spuštenog pogleda on stoji u hodniku i kaže: „Za nas je zaista bolno kada vidimo da više ne možemo pomoći pacijentu jer je tumor previše napredovao. Teško je to podnijeti." U prošlosti, on i njegov tim su bili u stanju uspješno operisati 41 posto pacijenata sa manjim tumorima na plućima i sa dobrim izgledima za oporavak. Brojke od ove godine razlikuju se od starih. Ima znatno težih slučajeva. Ljekari sada mogu pristupiti operacijama svega četvrtine oboljelih pacijenata - kod ostalih, prema riječima šefa Odjela za plućne bolesti Petera Hollausa, tumori su toliko veliki da pacijenti ne bi preživjeli operaciju.

- pročitajte i ovo:  Korona alarm u Njemačkoj: Klinikama prijeti preopterećenost

Ono što se trenutno dešava na klinici Marienhaus u Mainzu realnost je i u mnogim drugim klinikama u Njemačkoj. Istraživački tim političkog magazina Reporter Mainz zatražio je informacije od 20 njemačkih bolnica s najviše oboljelih od raka pluća. Od onih koji su bili u mogućnosti da se odazovu na upit, 71 posto kaže da se susreću sa znatno više pacijenata s teškim tumorima pluća nego prije korone 2019. godine. Čak i ako te brojke ne predstavljaju reprezentativan uzorak, one pokazuju o kakvom trendu se radi. Na Thorax-klinici u Heidelbergu, na primjer, zabilježeno je povećanje smrtnosti od raka za 20 posto, a doktori Evangelističke bolnice za plućne bolesti u Berlinu imaju za petinu više teže oboljelih slučajeva. Za pacijente to znači: strahovati za sopstveni život. Jer, uznapredovali rak pluća je teško liječiti. "To znači da davanjem terapija možemo dobiti mało na vremenu, ali pacijentima više ne možemo ponuditi izlječenje", kaže dr. Peter Hollaus. Neki od pacijenata, koje sada viđa, su stari poznanici: "Upravo smo imali pacijenta kojem je prije 4 mjeseca dijagnosticirana sumnjiva promjena na plućima. Nakon toga, on je otišao kući. Sada se vratio s tim što mu više nema pomoći”, kaže Hollaus i dodaje da ga to izluđuje.

Milioni otkazanih tretmana

Strah od korone i rizik od infekcije u ordinaciji ili bolnici imali su dramatične posljedice za pacijente tokom protekle godine. Prema podacima Centralnog zavoda za zdravstveno osiguranje, otkazano je više od 20 miliona tretmana. Do značajnog pada odlaska ljekaru došlo je i početkom 2021. Prema podacima Naučnog instituta državne zdravstvene kase AOK, zdravstveni tretmani i operacije su u periodu između oktobra 2020. i februara 2021. za 20 posto smanjeni u odnosu na isti period prethodne godine. U proljeće 2020. bilo ih je čak 27 posto manje nego 2019. godine.

Posljedice se osjećaju i u bolnicama za liječenje od dijabetisa i klinikama u koje odlaze pacijenti koji pate od hroničnih bolova. Novinari magazina Report Mainz poslali su upitnik na 20-tak klinika s najviše pacijenata ove vrste. Rezultati i ovaj put nisu zasnovani na metodi reprezentativnog uzorka ali pokazuju da 50 posto klinika za liječenje od dijabetisa bilježi značajan porast teških slučajeva. Kada je u pitanju tretman protiv boli, 44 posto ovakvih klinika navodi značajno pogoršanje situacije kod svojih pacijenata - uglavnom zato što su odustali od odlaska liječniku. Za Ruth Hecker, predsjednicu Saveza za sigurnost pacijenata, ovo je kolateralna šteta neuspjele krizne komunikacije u prošloj pandemijskoj godini. „Na to smo upozoravali prije godinu i po dana i adresirali naša upozorenja političarima", kaže ona. "Ja zapravo smatram da je savezni ministar zdravstva, u koga su bile uprte sve oči i koji je bio galionska figura u krizi, trebao preuzeti veću odgovornost u pružanju specifičnih informacija raznim ciljnim grupama. Trebao im je reći:  vratite se u bolnice, vratite se u ordinacije, nazovite ih, pregledajte se! To se moglo potkrijepiti primjerima iż prakse i života. Toga je međutim bilo premalo. Zato sada osjećamo posljedice.

Njemačka vlada ne vidi neuspjehe

U saveznom Ministarstvu zdravstva pojašnjavaju da je uvijek jasno naglašavano da se trebaju odgoditi samo one operacije koje sa medicinskog aspekta nisu hitne. Dodaju da je ministar Spahn je 30. maja 2020. godine apelovao na stanovništvo da više odlazi kod ljekara a u februaru 2021. godine promovirao je odlazak na skrining debelog crijeva (kolonoskopiju) u cilju prevencije raka. Na ovu temu je u augustu 2020. ukazala i šefica Centrale za zdravstveni odgoj , kao i opunomoćenik njemačke vlade za pitanja pacijenta. Bez obzira na to, kako ističu u Ministarstvu zdravstva „odluku o tome šta je medicinski i terapijski neophodno donose liječnici koji poznaju svoje pacijente i koji su u stanju najbolje procijeniti situaciju uzimajući u obzir sveukupne okolnosti".

- pročitajte i ovo:  Spahn: Potrebno je više osvježavajućih vakcina

Bez obzira na to, Ruth Hecker, predsjednica Akcionog saveza za sigurnost pacijenata, optužuje Ministarstvo zdravstva u Berlinu da je učinilo premalo: "Takve stvari se stalno moraju komunicirati."

Ne zna se u kojoj mjeri i koliko dugo će pacijenti osjećati posljedice izostanka liječenja. U bolnici Marienhaus u Mainzu doktori strahuju da je sadašnja dramatična situacija sa pacijentima tek početak. Budući da se rak pluća često otkriva slučajno - zbog otkazivanja tretmana smanjio se i broj slučajnih otkrića. "Ono što nas zapravo mnogo više muči je da postoji gomila ljudi koji imaju rak pluća, a ne znaju za to. A kad saznaju, biće kasno", zaključuje Peter Hollaus, šef Odjela za plućne bolesti bolnice Marienhaus.

ARD-Tagesschau, SWR

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu