Prošlog je tjedna Republika Kosovo doživjela niz napada: prvo su ručne bombe eksplodirale pored stanice kosovske policije u gradu Zvečanu na sjeveru zemlje naseljenom pretežno Srbima. Nekoliko dana kasnije, ručna bomba eksplodirala je u gradskoj vijećnici u Zvečanu. Ubrzo nakon toga, eksplozija je oštetila važan kanal za vodu nedaleko od grada Mitrovice, koji je važan za opskrbu vodom stanovnika sjevernog Kosova i za hlađenje elektrane.

Još uvijek nije jasno tko stoji iza napada. Vlade Srbije i Kosova međusobno se optužuju za odgovornost. Ali napad na vodeni kanal Europska unija je osudila kao "teroristički napad": "To je prezira vrijedan čin sabotaže protiv kritične civilne infrastrukture Kosova", rekao je visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku u odlasku Josep Borrell.

Bez obzira na ishod istraga, može se konstatirati kako postoji niz nasilnih akcija i prijetnji iz Srbije protiv Kosova od 2022. godine. U rujnu prošle godine paravojna skupina koja se infiltrirala iz Srbije i bila naoružana oružjem srpskih oružanih snaga napala je kosovske policajce. Četvero ljudi ubijeno je u "terorističkom činu” koji je osudila EU. Bruxelles je prijetio sankcijama, ali je ostalo na tome. Kasnije je srpski predsjednikAleksandar Vučić prebacio svoje oružane snage prema Kosovu. Tek su intervencije SAD-a i NATO-a natjerale Vučića da zaustavi svoje tenkove. Sličan scenarij već se dogodio u prosincu 2022.

"Srpski svet"

Tijekom posredovanja EU-a u ožujku 2023., Vučić i kosovski premijer Albin Kurti usmeno su se dogovorili o poboljšanju odnosa. Iste večeri Aleksandar Vučić je na televiziji na pitanje kada će sporazum biti potpisan rekao: "Imam neizdržive bolove u desnoj ruci, mogu samo desnom rukom da potpišem i očekuje se da će ti bolovi trajati naredne četiri godine".

U svibnju 2023. godine uslijedili su srpski napadi na NATO mirovne snage KFOR u kojima je ozlijeđeno 90 vojnika, neki teže. Nakon što je KFOR krajem prošle godine povećan na gotovo 5.000 vojnika, nasilje na Kosovu se smanjilo.

U lipnju 2024. u Beogradu je održana međuvladina konferencija pod vodstvom Vučića s ciljem provedbekoncepta "Srpskog svijeta”. Naziv se temelji na pojmu "Ruski svijet” (Ruskij Mir); Srpski Svet je adaptirano novo izdanje projekta "Velike Srbije" koji je srbijanski predsjednik Slobodan Milošević provodio tijekom raspada Jugoslavije u devedesetima, odnosno ujedinjenja svih područja naseljenih Srbima.

Pohvala predsjednice Europske komisije

Još u travnju 2024. godine, vrhovni zapovjednik NATO-a za Europu, američki general Christopher Cavoli, urgentno je upozorio na nove oružane sukobe na zapadnom Balkanu. Rusija, kako je rekao, koristi srpske aktere kako bi raspirila napetosti u regiji i pokušala okrenuti različite etničke skupine jedne protiv drugih. "Napadi na kosovske policajce i gomilanje srpskih trupa na granici sa sjevernim Kosovom predstavljali su najveću prijetnju međudržavnog nasilja od kraja rata 1999. i demonstrirali su zabrinjavajuću razinu prijetnje u regiji", rekao je Cavoli.

O tim događajima nije se raspravljalo tijekom posjeta predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen Vučiću u Beogradu u listopadu 2024. Vučić i njegova vlada izričito su pohvaljeni i nagrađeni: Von der Leyen je potvrdila da je Vučić napravio "odličan posao” s "izvrsnim programom reformi” i najavila financijsku pomoć Srbiji u stotinama milijuna eura. "Dragi Aleksandre," rekla je von der Leyen, "pokazali ste da ste odlučni pogurati reforme, posebno u pogledu vladavine prava i demokracije. Pokazali ste da vaše riječi prate djela!"

Hibridni režim

Pohvalama predsjednika EU stoje u dijametralnoj suprotnosti s brojnim analizama renomiranih instituta i nevladinih organizacija. Srbija je, prema Svjetskom projektu pravde, po vladavini prava na 94. mjestu između Benina i Kine. Sve države nastale raspadom Jugoslavije su u boljoj poziciji, s Kosovom, primjerice, na 58. mjestu. Prema Transparency Internationalu, Srbija je na 104. mjestu od 180 zemalja na indeksu korupcije. I Human Rights Watch daje turobnu sliku slobode medija, a izborni promatrači kritizirali su izbore u prosincu 2023. kao ni slobodne niti poštene. Freedom House je srpski režim dugo nazivao "hibridnim", odnosno između demokracije i autokracije.

Srbijanska vlada trenutačno poduzima represivne mjere protiv civilnog društva nakon prosvjeda protiv planiranog iskopavanja litija i rušenja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, u kojem je poginulo 14-tero ljudi. Istodobno, Vučićev režim, koji iznutra reagira sve nervoznije, dramatično intenzivira kontakte s vladama Rusije, Kine, Bjelorusije i Irana na vojnoj, sigurnosno-političkoj i gospodarskoj razini. Čini se da se izostankom kritika iz EU, uz enormnu bezuvjetnu novčanu pomoć, postiže upravo suprotno od željenog cilja, a to je smirivanje zapadnog Balkana.

Vladavina prava zamijenjena litijom

"Kao što znate, Srbija nije samo strateški partner, nego i saveznik Rusije", rekao je ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu na sastanku u Vladivostoku u rujnu Vučićev najbliži čovjek od povjerenja, potpredsjednik vlade Aleksandar Vulin, kojem su SAD uvele sankcije zbog bliskosti s Moskvom.

Vulin se u intervjuu za Rusia Today na marginama summita BRICS-a požalio i na predstavnike EU-a i NATO-a koji su u više navrata pozivali srbijansku vladu da podrži sankcije EU-a protiv Moskve. No, Vulin je obećao ruskoj publici da Srbija nikada neće počiniti takvu "veliku izdaju": "Ponosan sam na svoje odnose s Rusijom i borit ću se do posljednjeg dana svog života da ih učinim sve bližima".

Otkako je kancelar Olaf Scholz u srpnju pokrenuo litijski sporazum vrijedan milijardu dolara između Bruxellesa i Beograda, stvari na zapadnom Balkanu sve više tinjaju. Bivši njemački diplomat i stručnjak za Balkan, koji želi ostati anoniman, rekao je da EU sada vidi Balkan samo kao "regiju iz koje dolaze njegovatelji" i "za resurse kao što je litij". "Autokrati poput Vučića” tu su od pomoći, jer oni najbolje mogu progurati domaće kontroverzne projekte kao što je posao s litijem.

Stručnjak za Balkan na Sveučilištu u Grazu, profesor Florian Bieber, komentira je na svom X nalogu: „Danas su EU i Njemačka zamijenile demokraciju, vladavinu prava i perspektivu pristupanja Balkana EU-u za litij. U Srbiji nema neovisnih institucija ni medija, niti mjesta za kritičko civilno društvo".

Kako je najavljeno, Vučić će se sljedećeg utorka u saskom Freibergu susresti s kancelarom Olafom Scholzom. Tema susreta je „Održiva eksploatacija litija".