Ukrajina i Rusija okončale su treću rundu direktnih pregovora danas (7.mart) , koja je održana u Brestu, u Bjelorusiji na granici sa Ukrajinom. Rezultat sastanka je da je dogovoren novi sastanak. Ukrajinski pregovarač Mihailo Podoljak je objavio da je ostvaren "manji napredak" u pogledu uspostave humanitarnih koridora, ali da nema znatnog poboljšanja stanja. Ruska strana predlaže humanitarne koridore koji vode u Rusiju i Bjelorusiju što je za ukrajinsku stranu neprihvatljivo.

 "Dugo smo razgovarali o problemu humanitarnih koridora i nadamo se da će početi da rade od sutra", rekao je predstavnik ruske pregovaračke delegacije i dodao kako "njihova očekivanja od treće runde pregovora nisu bila opravdana".

Do sada su održane dvije runde razgovora u bjeloruskoj pograničnoj oblasti. Na drugoj rundi je dogovoreno primirje za oblasti Mariupolj i Volnovah kako bi se civili evakuisali humanitarnim koridorima. Međutim, evakuacija je bila najavljena dva puta i oba puta je propala - a Rusija i Ukrajina se za to uzajamno optužuju. 

Ukrajinski pregovarač i savjetnik Ureda predsjednika Ukrajine Mihajlo Podoljak pozvao je Rusiju da prestane s napadima na civile. Rusija je objavila osvajanje novih teritorija na istoku Ukrajine. Riječ je o 5 naseljenih mjesta na granici prema oblastima Donjeck i Zaporižaja, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane. Ukrajinske snage nanijele su, po sopstvenim navodima, velike gubitke ruskim trupama u borbama za Konotop i Ohtirku na sjeveroistoku zemlje. Navode i kako je borbeni moral neprijatelja na jako niskom nivou i kako je najveći problem za ruske trupe dostava goriva i snabdijevanje hranom.

- pročitajte i ovo:  Ko sve radi na deeskalaciji?

MCK: ruta za evakuaciju bila minirana

Ruta planirana za drugu neuspjelu operaciju evakuacije iz opkoljenog ukrajinskog grada Mariupolja u nedelju je bila minirana, saopštili su iz Međunarodnog komiteta Crvenog krsta (MKCK).

Tim MKCK-a na licu mjesta bio je spreman za evakuaciju, rekao je u ponedjeljak za BBC predstavnik MKCK Dominik Stilhart. „Ali kada su stigli do prvog kontrolnog punkta, otkrili su da je put koji im je pokazan zapravo miniran."

Problem da se evakuiše na hiljade ljudi, koji se nalaze u Mariupolju u katastrofalnim okolnostima, je u tome što ne postoji pouzdan dogovor između ruskih trupa koje vrše opsadu grada i ukrajinskih oružanih snaga i vlasti. Opasnost za civile u planiranoj evakuaciji miniranim putem pokazuje „koliko je važno da obje strane postignu precizan dogovor".

- pročitajte i ovo:  Putinova Rusija: U magli demagoga

Do sada - 1,7 miliona izbeglica

Broj izbjeglica iz Ukrajine nastavlja značajno da raste. Prema trenutnim podacima agencije UN za izbjeglice UNHCR, 1,7 miliona ljudi je napustilo svoje domove. To je dodatnih 200.000 izbeglica samo u jednom danu.

EU računa sa 5 miliona izbjeglica iz Ukrajine, izjavio je visoki predstavnik EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Josep Borrell.

EU ovoga ponedjeljka počinje razmatrati prijave Ukrajine, Gruzije i Moldavije za članstvo u Uniji, dok se u Evropskom parlamentu vodila rasprava o tome kako će se zemlje članice odnositi prema ruskim oligarsima i izdavanju državljanstava i tzv. zlatnih pasoša i zlatnih viza ali i kako spriječiti pranje ruskog novca. Većina poslanika traži ukidanje ovih privilegija za ruske oligarhe u 27 članica EU. 

U obraćanju Evropskom parlamentu,  koji je trajao 7 minuta, ukrajinski predsjednik Zelenski.ponovo je zatražio da se Ukrajina primi u EU. Rekao je i kako su dvije krstareće rakete pale na Trg slobode u Harkovu gdje je poginulo na desetine ljudi.

- pročitajte i ovo:  Kako se u medijima insceniraju Putin i Zelenski?

Razgovori: Šolc, Makron, Džonson i Bajden

SAD, Njemačka, Francuska i Britanija ponovo su pozvale Rusiju da prekine napade na Ukrajinu i „potpuno povuče svoje trupe“. Američki predsjednik Joe Biden, njemački kancelar Olaf Scholz, francuski predsednik Emanuel Macron i britanski premijer Boris Johnson složili su se tokom konferencije preko video-linka da zaštita civilnog stanovništva mora da ima „glavni prioritet“ i da se od Rusije traži da „odmah okonča svoj nezakonit napad na Ukrajinu i potpuno povuče trupe“, rekao je portparol nemačke vlade Steffen Hebestreit poslije razgovora.

On je ponovio da je ruski napad doveo do dramatičnih patnji ljudi u Ukrajini i ne može se ničim opravdati. Hebestreit je rekao i da su četvorica šefova država i vlada razgovarali takođe i o daljim opcijama za humanitarnu podršku Ukrajini. „Složili su se da svaki diplomatski napor za rešavanje krize zaslužuje podršku.“

Lavrov i Kuleba u četvrtak u Turskoj

Prvi put otkako je Rusija napala Ukrajinu, najavljeni su razgovori dvije strane na nivou vlade: ministri spoljnih poslova Rusije i Ukrajine, Sergej Lavrov i Dmitro Kuleba, sastaće se u četvrtak u Turskoj.

Orban dekretom regulisao tranzit NATO

Mađarski premijer Viktor Orban je dekretom regulisao prisustvo NATO trupa u svojoj zemlji: NATO snage za reagovanje („NATO Response Force") mogu biti stacionirane u dijelovima zemlje zapadno od Dunava i koristiti teritoriju i vazdušni prostor Mađarske za sopstveni tranzit - uz ograničenja da se NATO trupe i oružje ne smiju iz Mađarske direktno prebacivati u Ukrajinu.

Premijeri zemalja Višegradske četvorke -- Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke -- sastaće se u utorak u Londonu kako bi razgovarali o ratu u Ukrajini, rekao je Orban u ponedeljak u videu na Fejsbuku.

Kina jasno podržala Rusiju

Kineski ministar spoljnih poslova Vang Ji jasno je u ponedjeljak podržao Rusiju. Odgovarajući na pitanje o međunarodnim sankcijama kao odgovoru na rat, Vang Ji je na konferenciji za novinare održanoj na godišnjoj sjednici Kineskog narodnog kongresa u Pekingu rekao: „Kina i Rusija će održati svoju stratešku odlučnost i svestrano nastaviti da uanprjeđuju kooperativno partnerstvo i u novoj eri." .

Prijateljstvo dva naroda je „nesporno", obje zemlje su bliski susjedi i strateški partneri. Njihov odnos je „jedan od najvažnijih bilateralnih odnosa na svijetu". Saradnja nije samo korisna za narode obje zemlje, „već doprinosi miru, stabilnosti i razvoju u svijetu". Obje zemlje su odbacile oživljavanje hladnoratovskog mentaliteta, kao i ideološku konfrontaciju, i posvećene su demokratizaciji međunarodnih odnosa, rekao je Vang Ji.

Šef ukrajinske pregovaračke misije sa Rusijom David Arahamija je u međuvremenu odbacio suštinske zahtjeve druge strane kao „neprihvatljive". U intervjuu za američku televiziju Fox News, on o pregovorima kaže:

„Ne bih rekao da brzo napredujemo, jer svakodnevno strada mnogo ljudi, posebno civili. Iskren da budem, teško je, ali ipak napredujemo. Na kraju krajeva, ovdje se radi o tome da  dvije delegacije imaju priliku saslušati jedna drugu i aktivno razgovarati o različitim stvarima."

Arahamija je nastavio: „Jedini dijelovi gdje je sporazum gotovo nemoguć su Krim i tzv. Republike, za koje Rusija insistira da ih priznamo kao nezavisne. To za ukrajinsko društvo nije prihvatljivo".

Rusija hoće da Krim, ukrajinsko crnomorsko poluostrvo anektirano 2014. bude priznato kao dio Rusije, a da se istočne ukrajinske separatističke oblasti Donjeck i Lugansk priznaju kao suverene države. Osim toga, Kremlj traži potpunu „demilitarizaciju" Ukrajine.

(agencije)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu