Inicijativu za osnivanje nevladine udruge REKOM, Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima na teritoriju bivše SFRJ, pokrenule su potvrđene mirotvorke Nataše Kandić, izvršna direktorica Fonda za humanitarno pravo iz Beograda, i Vesna Teršelič, voditeljica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću iz Zagreba. REKOM bi trebao proraditi 2011., a 5. i 6. veljače u Sarajevu bi trebao biti izglasan Statut udruge.

Teršelič i Kandić u inicijativi Koalicije za REKOM vodile su se tezom da države uključene u ratne sukobe - Hrvatska, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Kosovo - manipuliraju, zloupotrebljavaju i politiziraju s činjenicama, pogotovo popisima poginulih i nestalih, nadmećući se u viktimizaciji. Stoga traže mehanizam za utvrđivanje jedinstvene, objektivne istine o proteklim ratnim zbivanjima, ali i mehanizam za otkrivanje ratnih zločinaca.

Popisi ubijenih, nestalih, zlostavljanih…

Inicijatori Koalicije za REKOM smatraju kako suđenja ni pred Haškim tribunalom ni pred domaćim sudovima ne zadovoljavaju potrebu žrtava za pravdom te samim time ne mogu stvoriti dovoljne uvjete za postizanje trajnog mira u regiji.

Ni u Hrvatskoj ni u drugim post-jugoslavenskim državama nije dovršen poimenični popis svih ubijenih u ratu, pa čak ni poimenični popis ubijene djece. Upravo zato nužno je osnovati regionalnu komisiju kao istražno tijelo u čijem bi završnom izvještaju bio i popis ubijenih i nestalih, popis logora i drugih mjesta zatočenja, popis masovnih grobnica, smatraju zagovornici osnivanja prve takve komisije u Europi, jer od 1974. u svijetu ih je osnovano nekoliko desetaka.

Iskazi tek kao indicije

Voditeljica Documente Vesna Teršelič kao glavnu smetnju u procesuiranju ratnih zločina u Hrvatskoj vidi strukturalni problem da sva županijska Državna odvjetništva i sudovi vode istrage i procese, umjesto da se ustroje specijalizirani timovi. „Danas nema specijalizacije i to vidimo kao jedan od vrlo ozbiljnih problema, jer ovim putem od 703 zločina, prijavljena Državnom odvjetništvu, od kojih su 400 još uvijek u predistražnoj fazi, teško možemo brzo napredovati prema više procesuiranih ratnih zločina.“, ističe ona.

Vrhovni sud RH dao je mišljenje kao se nalazi haških istražitelja ne mogu koristiti u hrvatskim procesima. Ta odluka ima pogubne konzekvence za procese što će ih Haški tribunal proslijediti hrvatskom pravosuđu, smatra Teršelič: "Ukoliko se iskazi zaista budu sveli samo na razinu indicija i ako se materijali prikupljeni od strane istražitelja Tribunala neće moći koristiti kao dokazi pred domaćim sudovima, sigurno će se smanjiti mogućnost procesuiranja brojnih zločina jer je puno žrtava ispitao samo tim Tužiteljstva tribunala. Od počinjenja zločina je prošlo gotovo dva desetljeća, neki danas više nisu živi ili se puno slabije sjećaju događanja iz devedesetih i ti će zločini onda ostati neistraženi."

Zločini kroz regionalnu vizuru

REKOM-u je dosad pristupilo oko tisuću nevladinih udruga i pojedinaca. Ova organizacija može u dobroj mjeri nadopuniti djelovanje službenih tijela, tvrdi Teršelič: „To može stvarno biti vrlo važan dopunski mehanizam jer će pružiti priliku da oni koji se još nisu odlučili govoriti progovore, u okruženju koje je podržavajuće. I u svijetu se na osnovu iskustva više od 30 komisija u 30 različitih zemalja, dokazalo da doista dolazi do utvrđivanja činjenica na vjerodostojan način. U našem kontekstu vrlo je važno sagledati činjenice iz regionalne perspektive jer danas žrtve i počinitelji zločina i žive u različitim zemljama. I kako bi ih sagledali u punoj višeslojnosti, bitno je dati šansu regionalnoj komisiji, koju bi ustanovile post-jugoslavenske zemlje.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: A. Slanjankić