Pregleda najvažnijih informacija:

• Rusija napala Ukrajinu na nekoliko tačaka duž granice – u napadu učestvuju i kopnene snage.
• Ukrajina prekinula diplomatske odnose sa Rusijom.
• Ukrajinski predsjednik Zelenski proglasio ratno stanje na čitavoj teritoriji zemlje. 
• Američki predsednik Biden najavljuje „zajednički i odlučan odgovor na neopravdani napad ruske vojske“.
• Njemački kancelar  Scholz osudio ruski napad na Ukrajinu kao očigledno kršenje međunarodnog prava.
• Ministarka spoljnih poslova Baerbok najavljuje „najmasovnije“ sankcije Rusiji.
• EU najavljuje da će odmah usvojiti nove sankcije Rusiji.

Ruska vojska počela je bombardovanje vazdušnih baza u Ukrajini. Ukrajinski predsjednik Zelenski proglasio je ratno stanje. Prema informacijama ruske vojske, gađani su ukrajinske vazdušne baze i drugi vojni objekti, dok ukrajinska granična služba navodi da je Ukrajina napadnuta i na granici s Bjelorusijom. 

Prema navodima ruske vojske, ona izvodi napade na ukrajinsku vojnu infrastrukturu "visokopreciznim oružjem". "Vojna infrastruktura, objekti protivvazdušne odbrane, vojni aerodromi i vazdušne snage ukrajinskih oružanih snaga onesposobljavaju se visokopreciznim oružjem", navodi ruska novinska agencija Tass informacije iz ruskog Ministarstva odbrane.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin odgovorio je na zahtjev separatističkih lidera lojalnih Moskvi. Putin je u televizijskom obraćanju rekao da Rusija ne može da toleriše prijetnje iz Ukrajine, prenijela je agencija Interfaks. On je odobrio vojnu operaciju u Donbasu u Ukrajini i pozvao oružane snage u Ukrajini da polože oružje.

Putin je dodao da Rusija nema za cilj da okupira Ukrajinu. Šef Kremlja je naglasio da odgovornost za krvoproliće snosi „režim“ u Kijevu. 

Dopisnici javljaju o eksplozijama u luci Mariupolj na istoku Ukrajine. Detonacije su se čule i u Odesi na Crnom moru, kao i u glavnom gradu Kijevu. Ruske trupe iskrcale su se u Mariupolju i Odesi, navodi se u saopštenju. Ukrajinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova javilo je da su vojni komandni centri u Kijevu i megagrad Harkov napadnuti raketama. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba govorio je o „ratu velikih razmjera“ protiv njegove zemlje.

NATO aktivirao planove odbrane

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg opisao je rusku invaziju na Ukrajinu kao „brutalni čin rata“. „Ovo je namjerna, hladnokrvna i dugo planirana invazija“, izjavio je on u Briselu. „Sada imamo rat u Evropi u obimu i na način za koji smo mislili da je prošlost.“ Stoltenberg je govorio o „novoj normalnosti naše bezbijednosti“ i dodao: „Mir se ne može uzimati zdravo za gotovo“.

Na zahtjev vojnog vrha, NATO je aktivirao svoje odbrambene planove. U hitnim slučajevima, Snage za reagovanje NATO-a (NRF) mogu biti raspoređene da zaštite zemlje-članice. To uključuje do 40.000 vojnika.

Rusija napada Ukrajinu na nekoliko tačaka duž granice

Prema navodima ukrajinskih graničnim jedinica, državna granica Ukrajine napadnuta je i iz Belorusije i iz Rusije. Ruske kopnene snage ušle su u Ukrajinu iz više pravaca. Prema ukrajinskim izvorima, do sada je ubijeno više od 40 vojnika i najmanje deset civila.

Kako javlja dopisnik DW iz Kijeva, eksplozije dopisru iz istočnog dijela ukrajinske prijestonice, u predgrađima Vasilkov, Brovari i Borispilj.

Preijnele su se vesti i o eksplozijama u Harkovu, Berdjansku, Odesi i Žitomiru. Pored toga, dopisnici izvještavaju o nekoliko eksplozija u istočnoj ukrajinskoj luci Mariupolj. Detonacije se čuju i u Odesi na Crnom moru, kao i u glavnom gradu Kijevu. Ruske trupe iskrcale su se u Mariupolju i Odesi, navodi se u saopštenju. Ukrajinsko Ministarstvo unutrašnjih poslova javilo je da su vojni komandni centri u Kijevu i velikom gradu Harkovu napadnuti raketama. Ukrajinski ministar spoljnih poslova Dmitro Kuleba govorio je o „ratu velikih razmera“ protiv njegove zemlje.

Kopnene snage napreduju ka unutrašnjosti Ukrajine

Prema riječima ukrajinskih graničnih jedinica, ruske kopnene snage ušle su u Ukrajinu iz više pravaca. Vojska je prešla granicu sa anektiranog poluostrva Krim sa tenkovima i drugom teškom opremom, prenijeli su graničari. Prema tom izvoru, ruske kopnene jedinice prodrle su i u istočne oblasti Luganska i Harkova, u Sumi na severoistoku i u Černigov na sjeveru na granici sa Bjelorusijom.

.

Scholz: Ruski napad se ne može ničim opravdati

Njemački kancelar Olaf Scholz je ruski napad na vojne ciljeve okarakterisao kao "mračan dan za Evropu". "Ruski napad na Ukrajinu je očigledno kršenje međunarodnog prava. Ne može se ničim opravdati. Njemačka najoštrije osuđuje ovaj nemilosrdni čin predjsednika Putina" rekao je on i pozvao Rusiju da odmah prekinei vojnu akciju.  Ovo je Putinov rat“, rekao je Scholz. Vlada u Berlinu najavljuje blisku koordinaciju u okviru G7, NATO i Evropske unije.

Berbok najavljuje „masovne“ sankcije Rusiji

Ministarka spoljnih poslova Analena Baerbock najavila je oštre sankcije Rusiji nakon ruskog napada na Ukrajinu. „Pokrenućemo pun paket sa najmasovnijim sankcijama Rusiji“, rekla je političarka Zelenih nakon sastanka kriznog tima Ministarstva spoljnih poslova u Berlinu. U tom cilju, Njemačka će na međunarodnom planu djelovati u koordiniciji sa Evropskom unijom, NATO-om i najjačim ekonomskim silama u formatu G7.

„Napadom na Ukrajinu Rusija krši najelementarnija pravila međunarodnog poretka. Međunarodna zajednica neće Rusiji zaboraviti ovaj dan sramote“, napisala je političarka Zelenih na Twitteru.

Njemačko Ministarstvo spoljnih poslova u međuvremenu je ponovo zatražilo od nemačkih državljana u Ukrajini da hitno napuste tu zemlju. „Ako ne možete bezbjedno da napustite zemlju, ostanite za sada na bezbednom mjestu“, prenijelo je Ministarstvo.

Makron: „Rat mora da se okonča“

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na hitan prekid ruskih napada na Ukrajinu. „Francuska oštro osuđuje odluku Rusije da povede rat protiv Ukrajine“, naveo je Macron na Twitter profiluu. On je pozvao Moskvu da „odmah prekine s vojnim operacijama“. „Francuska se solidariše sa Ukrajinom, stoji uz Ukrajince i radi sa svojim partnerima i saveznicima na okončanju rata“, dodao je on.

EU namjerava uvesti nove sankcije protiv Rusije

Prema riječima predsjednice Evropske komisije Ursule von der Leyen i predsjednika Savjeta EU-a Charlesa Michela, Evropska unija će odmah odlučiti o novom paketu sankcija Rusiji. To će imati „ogromne i ozbiljne posljedice po tu zemlju“, zajednički su poručili Michel i von der Leyen. O tome bi trebalo da se raspravlja na kriznom samitu EU-a planiranom za večeras. EU će nastaviti da pruža političku, finansijsku i humanitarnu pomoć Ukrajini, rekla je Ursula von der Leyen. Michel je najoštrije osudio ruski napad.

Lideri separatista tražili podršku

Nekoliko sati ranije, lideri samoproglašenih „Narodnih Republika“ Luganska i Donjecka u pismima u su zatražili pomoć u odbijanju napada ukrajinske vojske, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u Moskvi, a prenosi Interfaks. Zahtjev je zasnovan na „ugovorima o prijateljstvu“ koje su Putin i separatisti zaključili ove sedmice.
Ruska državna agencija Tass objavila je sadržaj tih pisama u kojima se navodi da je u toku vojna agresija ukrajinskih oružanih snaga i da se uništava infrastruktura, uključujući i škole i vrtiće. „Akcije režima u Kijevu svjedoče da on odbija da se okonča rat u Donbasu“, navodi agencija sadržaj pisama separatističkih lidera.

Šef Kremlja u ponedjeljak (21.2.) je priznao separatističke oblasti u istočnoj Ukrajini kao nezavisne. Kao mjeru predostrožnosti, Savjet Federacije u Moskvi tada mu je i dao dozvolu za raspoređivanje ruskih oružanih snaga „u inostranstvu“.

S obzirom na pogoršanje situacije, u Ukrajini je proglašeno ratno stanje na čitavoj teritoriji zemlje. Ta mjera, između ostalog, daje vlastima dalekosežnija ovlaštenja.
Nekoliko sati ranije, proglašena je mobilizacija oko 250.000 rezervista starosti između 18 i 60 godina. Ukrajina ima oko 200.000 vojnika, plus rezervni sastav. Ruska vojska daleko je veća i broji oko milion aktivnih vojnika. Posljednjih godina je modernizovana i unapređena.

fs/agencije

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu