Farma agruma Hillside nalazi se u Istočnom Kapu, poljoprivrednoj regiji Južne Afrike. Tamo, gdje je najbolja klima za uzgoj agruma, pruža se prelijep pogled na redove zelenih stabala na crveno-smeđim poljima. Plodovi sa tih plantaža su dijelom namijenjeni i za evropsko tržište. Ali zelena idila je varljiva: upotreba pesticida na ovoj i drugim plantažama u zemlji nanosi veliku štetu ljudima i okolišu. To su rezultati najnovijeg istraživanja Fondacije „Rosa Luxemburg“, te organizacija „Misereor“ i „Netzwerk Inkota“.

U Africi može, u EU ne može

U istraživanu se navodi svjedočenje jednog poljoprivrednog radnika iz Zimbabvea, čije zdravlje je bilo ozbiljno ugroženo na plantaži Hillside prije tri godine. Dok je traktorom prskao pesticide po zemljištvu, naletom jakog vjetra je hemikalija dospjela direktno u otvorenu vozačku kabinu. Radnik migrant je zbog toga toga pretrpio akutno trovanje pluća i bio hospitalizovan nekoliko sedmica. Prema rezultatima studije, udahnuo je herbicid Treevix, čiji aktivni sastojak saflufenacil u EU nije odobren. Proizvođač pesticida je njemačka firma BASF.

Tokom istraživanja su o upotrebi pesticida ispitani poljoprivredni radnici sa tri plantaže u Istočnom Kapu. Pored Južne Afrike, autori studije istraživali su i u Brazilu. Konkretno, oni optužuju hemijske kompanije BASF i Bayer za prodaju pesticida i aktivnih sastojaka sadržanih u njima, koji su u EU zabranjeni.

Potražnja za pesticidima raste

"Bayer i BASF uvijek se pozivaju na tobožnju sigurnost svojih proizvoda, ali to je mit", kaže Jan Urhahn, poljoprivredni stručnjak iz Fondacije „Rosa Luxemburg“ i koautor studije.

"Nedostatak informacija i manjkava zaštita su realnost u Africi. Korporacije svakodnevno gaze ljudska prava", dodaje on.

Trgovina pesticidima eksplodirala je posljednjih godina. Za to su zaslužni pokušaji afričkih vlada da strukture malih poljoprivrednih vlasnika pretvore u industrijsku poljoprivredu. A od povećane potražnje za pesticidima u Africi profitiraju i njemačke hemijske kompanije.

Prema riječima Urhahna, Njemačka je drugi najveći izvoznik pesticida u svijetu. Južna Afrika je posebno važna za dvije njemačke firme - Bayer i BASF - ne samo kao tržište prodaje, već i kao mjesto proizvodnje iz koje se isporučuje u niz drugih zemalja. Ali zašto se ne zabrani izvoz aktivnih tvari koje su zabranjene u EU?

"Tu se radi o vrlo banalnoj stvari – o osiguranju profita dvije najveće njemačke kompanije", smatra Urhahn.

Dozvole drugačije od zemlje do zemlje

Činjenica da Bayer i BASF na globalnom jugu prodaju opasne pesticide, koji uopšte nisu u prometu u Evropskoj uniji, doprinosi i strašnoj statistici da se 99 posto smrti od trovanja pesticidima događa u Africi, Aziji i Latinskoj Americi, navodi se u studiji. Razlozi učestalog trovanja u zemljama na globalnom jugu su odobravanje niskih pragova, nedostatak informacija o opasnosti aktivnih sastojaka i često neadekvatna zaštita na radu.

Da li BASF i Bayer imaju duple standarde za svoje pesticide pri njihovom plasiranju na tržište? Obje kompanije odbacuju te optužbe na upit DW-a.

Dirk Hartmann, direktor odjela za zaštitu bilja za Afriku i Bliski Istok pri BASF-u, za DW objašnjava da su sredstva za zaštitu bilja razvijena za specifičnu regionalnu "situaciju i kulturu". To znači da se odobrenja razlikuju u pojedinim zemljama. Osim toga, svi aktivni sastojci koje BASF koristi u svojim sredstvima za zaštitu usjeva odobreni su u najmanje jednoj zemlji Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD).

Holger Elfes, glasnogovornik odjela za uzgoj bilja u Bayeru, također je na upit DW-a odgovorio da postoje različiti standardi u različitim dijelovima svijeta - trenutni primjer je kuga skakavaca u Istočnoj Africi. Ovakve razlike trebale bi objasniti zašto Bayer u nekim zemljama prodaje proizvode za zaštitu usjeva koji drugdje nisu odobreni. Poput BASF-a, Bayer takođe navodi odobrenje u najmanje jednoj državi OECD-a kao kriterij za svjetsko tržište aktivnih pesticida.

Bio-pesticidi kao skuplja alternativa

Silke Bollmohr, voditeljica firme za ekološko savjetovanje „Eco-Trac Consulting“ u Keniji optužuje BASF i Bayer za dvostruke standarde – pa čak i ako je u Africi legalno dopušteno plasiranje pesticida koji u EU nisu odobreni. Prije nekoliko godina ova firma je uspjela dokazati da se i u Keniji koriste takvi pesticidi.

Bollmohr navodi jedan od glavnih problema: u mnogim zemljama na globalnom jugu tržište pesticida potpuno je netransparentno, ne postoji javno dostupna baza podataka o upotrebljenim pesticidima, a na mnogim mjestima kriteriji za autorizaciju jednostavno nisu dovoljno strogi.

Bollmohr stoga zahtijeva da njemačka savezna vlada preduzme mjere: "Prema njemačkom Zakonu o zaštiti bilja postoji mogućnost zabrane izvoza ukoliko je to potrebno radi zaštite ljudi, životinja i prirode." Takva zabrana već postoji u Francuskoj: proizvodnja, skladištenje i plasiranje pesticida koji nisu odobreni u EU na globalno tržište od 2018. je kazneno djelo.

Istovremeno, moraju se bolje razmotriti i lokalne alternative, naglašava Bollmohr. Mnogi mali farmeri već su uspješno koristili prirodne tvari poput čilija ili bijelog luka. Dostupni su i bio-pesticidi, ali su oni skuplji.

Jan Urhahn iz Fondacije Rosa Luxemburg također naglašava da bi poljoprivrednici upotrebu pesticida trebali svesti na minimum, kako bi se dugoročni očuvali ekološki temelji. U suprotnom postoji rizik da poljoprivrednici postanu ovisni o korporacijama, jer će morati primjenjivati ​​sve više gnojiva, pesticida i hibrida - začarani krug koji bi na kraju mogao postati dužnička klopka za poljoprivrednike.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android