Kontrast teško da može biti veći: kada je Barak Obama 2009. godine ušao u Bijelu kuću, u Njemačkoj je izazvao talas oduševljenja koji danas djeluje gotovo nestvarno. Nakon napetosti iz vremena Bušove ere, povjerenje je naglo poraslo: prema istraživanju koje je sproveo Pew Research Center, čak 93 posto Nijemaca vjerovalo je da će Obama „u svjetskoj politici uraditi pravu stvar“. Do danas je to ostao rekord.

Čak i 2016. godine, na kraju njegovog drugog mandata, 86 posto građana mu je i dalje vjerovalo. SADsu pod njegovim vodstvom smatrane pouzdanim partnerom i moralnim uzorom, iako su skandali poput NSA afere, nakon otkrića uzbunjivača Edvarda Snoudena, bacili sjenu na odnose.

„Trampov šok“ i pad imidža

Međutim, već nakon prve izborne pobjede Donalda Trampa 2016. godine, povjerenje u Njemačkoj naglo je palo. U veoma kratkom roku svelo se na minimum: pred kraj njegovog prvog mandata tek oko deset posto ispitanika mu je vjerovalo.

Sličan trend zabilježen je i poslije njegove ponovne izborne pobjede. Dok je za vrijeme Obame većina Nijemaca odnose sa SAD-om smatrala pozitivnim, sredinom 2025. godine čak 73 posto ispitanika u Politbarometru javnog servisa ZDF ocijenilo je da su odnosi „loši“. Prema novom istraživanju instituta Allensbach, oko dvije trećine Nijemaca danas, pored Rusije i Kine, i SAD vidi kao „jednu od najvećih opasnosti za svjetski mir“.

Nepouzdan NATO partner?

Pad povjerenja povezan je ne samo s ličnošću Donalda Trampa, već i s radikalnom promjenom kursa američke politike na više nivoa. Trampovi demokratski prethodnici Barak Obama i Džo Bajden uvijek su se oslanjali na NATO i EU kao pouzdane saveznike i naglašavali zajedništvo.

Donald Tramp, međutim, mnogo snažnije insistira na većem vlastitom angažmanu i većim izdvajanjima Evropljana za obranu kada je riječ o njihovoj bezbjednosti. U pregovorima o Ukrajini, SAD su pod Trampom više puta ignorisale evropske partnere. I spor oko Grenlanda doprinosi tome da se Sjedinjene Države u Njemačkoj sve više doživljavaju kao nepredvidiv akter.

Djelimično agresivna retorika američkog predsjednika dodatno je pojačala taj utisak. Već na jednom predizbornom skupu u februaru 2024. godine Tramp je izjavio da NATO partnerima koji ne izdvajaju dovoljno za svoju odbranu, u slučaju ruskog napada, ne bi pružio zaštitu. Umjesto toga, u takvom slučaju bi čak „ohrabrio“ Rusiju da učini „šta god želi“.

Takve izjave ostavile su snažan utisak na Nijemce. Da bi SAD pružile vojnu pomoć ako bi neka evropska članica NATO-a bila napadnuta, danas vjeruje jedva trećina (32 posto) ljudi u Njemačkoj.

Carinski spor primorava preduzetnike na preispitivanje

I Trampova agresivna carinska i ekonomska politika već je ostavila duboke tragove. Za većinu robe uvezene iz EU važi carinska stopa od 15 posto. Za čelik i aluminij ona iznosi čak 50 posto. To teško pogađa i njemačke kompanije. Njihov izvoz u SAD opao je 2025. godine za više od devet posto u odnosu na prethodnu godinu.

Direktne investicije njemačkih firmi u SAD između februara i novembra 2025. smanjene su za oko 45 posto u odnosu na isti period prethodne godine, pokazuje studija Instituta njemačke privrede(IW). Dodatne prijetnje carinama, na primjer u okviru spora oko Grenlanda, izazivaju dodatnu neizvjesnost.

„Uslovi poslovanja su se značajno pogoršali“, izjavio je za DW Roland Rode, stručnjak za SAD iz organizacije Germany Trade and Invest, svojevrsne njemačke agencije za promociju privrede. „Raspoloženje među njemačkim kompanijama tokom cijele godine se vidno pogoršalo.“ Iako se njemačke kompanije ne okreću u potpunosti od SAD kao tržišta, zbog nepredvidive trgovinske politike trenutno izbjegavaju veće investicije u SAD.

Turizam i programi razmjene naglo opadaju

Trampova oštra migrantska politika i znatno pooštreni uslovi za ulazak u zemlju dodatno su odvratili mnoge njemačke turiste. Iako su SAD i dalje najpopularnija destinacija Nijemaca van Evrope, od januara do jula 2025. tamo je otputovalo svega oko 780.000 njemačkih turista — oko dvanaest posto manje nego u istom periodu prethodne godine. „SAD imaju određeni imidž i simbolizuju slobodu i individualnost“, objasnio je vazduhoplovni stručnjak Heinrich Grossbongardt za časopis Wirtschaftswoche. „Turisti ne žele da se suoče s prizorima Nacionalne garde na ulicama Los Angelesa i racijama protiv imigranata.“

Američki planovi prema kojima bi strani turisti prilikom ulaska u SAD ubuduće morali da otkriju svoje online aktivnosti iz posljednjih pet godina, kao i više izvještaja o njemačkim turistima koji su se iznenada našli u američkom pritvoru za deportaciju, dodatno odvraćaju mnoge ljude. Zbog toga je i broj prijava za đačke razmjene sa SAD znatno opao. Pojedine organizacije bilježe pad i do 50 posto.

Ipak nema trajnog raskida?

Gubitak povjerenja Nijemaca u SAD, dakle, ogroman je na više nivoa. Ipak, on ne mora biti konačan, što pokazuje pogled na historijski razvoj rejtinga američkih predsjednika u posljednjih 20 godina. Dok su oni kod republikanskih predsjednika Busha i Trumpa bili izuzetno niski, odmah nakon izbora demokrata Obame i Bidena ponovo su naglo porasli. Promjena u Ovalnom kabinetu, ili barem znatno više evropski orijentisana politika u Washingtonu, mogla bi možda relativno brzo vratiti izgubljeno povjerenje.