Opozicija u Republici Srpskoj traži prijevremene izbore za entitetski parlament i ostavku predsjednika RS-a Milorada Dodika. Glavni razlog je, kako kažu, politička korupcija, odnosno kupovina poslanika u Narodnoj skupštini na osnovu čega koalicija na čelu sa SNSD-om sada ima većinu u parlamentu. Opozicija je odlučna da istraje do kraja navodeći ovo kao prelomni trenutak za budućnosti Republike Srpske. “Pozivamo Milorada Dodika da podnese ostavku na mjesto predsjednika RS-a i da se raspišu istovremeno predsjednički i parlamentarni izbori u RS-u. Kako narod odluči u tom trenutku, to bi onda već imalo legitimitet s obzirom na situaciju da je vlast u RS-u formirana političkom korupcijom, odnosno kupovinom glasača”, kaže lider SDS-a Mladen Bosić.

Dodik: „Nemam namjeru da se povlačim“

Za mnoge je ovakva reakcija opozicije posljednji pokušaj da se izdigne iznad vladajuće koalicije u RS-u i da pokuša da učini nešto po pitanju preuzimanja vlasti. Iako su u vlasti na državnom nivou, teško da će to u RS-u na ovakav način uspjeti da ostvare s obzirom da je malo vjerovatno da se Dodik povuče pred zahtjevom opozicije.

“Mogu izbori ali na nivou cijele BiH. Ako imamo sve te izbore, ja nemam nijedan problem da to uradim. Ali mislim da Republici Srpskoj ne treba nova polarizacija i novi izbori, nemam namjeru da se povlačim, pogotovo pred tako ostrašćenom opozicijom i ljudima koji ne žele dijalog i ne žele da razgovaraju o Republici Srpskoj”, odgovara Dodik opoziciji.

Prije svega raspisivanje prijevremenih izbora nije definisano Izbornim zakonom, tako da, smatraju stručnjaci nema ni zakonskog uporišta za tako nešto. Pojedine tvrdnje da se radi o istom pokušaju destabilizacije kao u Crnoj Gori, nemaju uporište, smatraju analitičari.

Nema kritične mase

“Ne mogu se povezivati ova dva događaja, s obzirom na to da su događaji u Crnoj Gori uslovljeni drugim uzrocima. RS se nalazi u normalnoj situaciji kada je riječ o tajmingu izbora i za sada ne postoji nešto što bi moglo to da ugrozi. Zahtjevi opozicije su više promotivnog karaktera. Da bi došlo do tih izbora opozicija bi trebala da se ponaša drugačije”, smatra Mladen Mirosavljević profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci, navodeći da bi opozicija morala da ima snage da stvori kritičnu masu i da preduzme konkretne korake ukoliko želi nešto da promijeni.

U trenutku zahtjeva opozicije iz RS-a, sa državnog nivoa stiže najava o mogućnošću spajanja lokalnih i opštih izbora. Međutim još je nejasno da li će se izbori spojiti naredne godine ili će se prolongirati do 2018. godine kada bi se opštim trebali “prikloniti” i lokalni izbori. To u praksi znači da bi mandat “lokalcima” mogao biti produžen za još dvije godine.

“Jedna od ideja je da izbori od 2018. godine budu spojeni, dakle da imamo i opšte i lokalne izbore. To će biti 2018. godine, 99 odsto, mogao bih već danas to reći. Postavlja se pitanje šta sa izborima naredne godine. To ćemo morati zajedno dogovoriti”, kaže Dragan Čović, predsjedavajući Predsjedništva BiH i lider HDZ-a.

Prekompozicija vlasti u Federaciji BiH utiče na sve

Međutim neki lideri u ovome vide problem a jedan od njih je prvi čovjek DF-a Željko Komšić. On tvrdi da se na ovaj način ponovo pokreće priča o izmjeni ustava a što bi značilo postojanje posebe izborne jedinice za Federaciju BiH. “Ne morate formalno uvesti treći entitet kao institucionalni oblik organizacije jednog dijela teritorije ali možete ga dobiti na način koji je čak i jači od tog institucionalnog dijela, kroz priču o koordinacionom mehanizmu, kroz priču o izmjeni Izbornog zakona mimo ustava… Ne kažem da će se to desiti, ali intencija postoji da se ide u tom pravcu, pogotovo kada je riječ o gospodinu Čoviću i njegovim političkim ciljevima”.

Sada će biti od velike važnosti balansirati između svih nivoa vlasti s obzirom na to da je SBB Fahrudina Radončića od sada partner SDA u novoj Vladi Federacije. Prema procjeni analitičara SBB će ući i u Savjet ministara BiH pa je pitanje šta bi se u tom trenutku desilo sa ministrima Saveza za promjene iz RS-a koji su i počeli priču o prijevremenim izborima. Neki smatraju i opravdano. Radončić smatra da se mora izbjeći situacija održavanja izbora svake dvije godine jer je to preskupo.

“Mislim da je rješenje spajanje izbora. Najveći dobitnik u tome je SDA jer je to partija koja u ovom trenutku ima više načelnika (u slučaju spajanja izbora 2018. godine, načelnici bi na funkcijama ostali punih šest godina - op.a). Bilo bi i gubitnika ali ja mislim da je to mali ustupak da dobijemo sređenu zemlju”.

Izbore (ni)je trebalo razdvajati

Amir Sužanj, novinar Bh. radija 1 smatra da se radi o čisto stranačkim interesima, ali da priča o spajanju izbora itekako ima smisla:“Postavlja se pitanje ko je uopšte i zbog čega razdvajao dva izborna ciklusa, kada takav sistem može odlično da funkcioniše zajedno. Problem se javio onog trenutka kada je trebalo članovima izbornih komisija svake dvije godine obezbijediti novčana sredstva. Dakle nije pitanje da li ih treba spojiti nego ko ih je uopšte razdvajao da budu svake dvije godine”.

Međutim mnogi vjeruju da bi ovako nešto bilo komplikovano s obzirom na veliki broj nivoa vlasti i lista za glasanje pa se ne isključuje mogućnost održavanja lokalnih i opštih izbora unutar šest mjeseci. Ukoliko se tako nešto desi, pitanje je kako bi izgledale izborne kampanje tokom čitave godine. Istovremeno, opozicija u RS-u sprema bojkot rada Narodne skupštine i izlazak na ulicu, ukoliko se ne ispune njihovi zahtjevi za održavanjem prijevremenih izbora u RS-u.