1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Predistorija jednog telefonskog razgovora

Eugen Theise | Roman Gončarenko
25. septembar 2019

Donald Tramp je navodno tražio od Kijeva da pokrene istragu protiv Džoa Bajdena i njegovog sina zbog poslova u Ukrajini. U pozadini priče su ukrajinski gas, firme na Kipru i jedan biznismen sa političkom karijerom.

Symbolbild USA Präsident Trump am Telefon Ausschnitt
Foto: picture-alliance/Pete Marovich/Consolidated News Photos/Pete Marovich

Borba za moć između američkih Demokrata i predsjednika Donalda Trampa poprimila je nove dimenzije. Demokrate su najavile istragu koja bi mogla da ishoduje pokretanjem postupka za opoziv predsjednika.

Naime, Tramp je pod sve jačim pritiskom zbog spornog telefonskog razgovora sa ukrajinskim kolegom Vladimirom Zelenskim.

Radi se o špekulacijama da je Tramp tokom ljeta tražio od Zelenskog da pokrene istragu protiv bivšeg američkog potpredsjednika Džoa Bajdena i njegovog sina Hantera Bajdena. Tramp negira da je pritiskao ukrajinskog kolegu, ali priznaje da je u telefonskom razgovoru bilo riječi o dvojici Bajdena i korupciji.

Džo Bajden ima najviše izgleda da bude protivkandidat Trampu na izborima naredne godine.

Hanter Bajden je od 2014. bio povezan sa jednom ukrajinskom firmomčiji je vlasnik dospio pod istragu zbog korupcije. O čemu se tačno radi?

Barak Obama sa Džoom Bajdenom i njegovim sinom Hanterom Foto: Getty Images

Iz politike u biznis

U aprilu 2014. se u Kijevu vodi politička borba na život i smrt. Nekoliko sedmica ranije je predsjednik Viktor Janukovič potražio utočište u Rusiji pošto je nakon krvavih protesta praktično najuren sa vlasti. Moskva je anektirala Krim i djelovalo je da će ubrzo na sličan način pripojiti istočnu Ukrajinu.

U ta haotična vremena bitnu ulogu dobija dotada nepoznata firma „Burisma“ koja crpi ukrajinske zalihe zemnog gasa i sebe naziva „vodećim privatnim proizvođačem gasa" u zemlji. „Burisma" postoji još od 2002. i prema sopstvenim navodima kontroliše trećinu privatne proizvodnje gasa u Ukrajini.

Hanter Bajden tada postaje član Upravnog odbora firme – nepoznato je kako je do toga došlo. U maju 2014. je javnost saznala za dolazak poznatog lica iz Amerike u tu firmu. Ukrajinski mediji su pokušali da riješe rebus o vlasniku firme čije je zvanično sjedište u kiparskom gradu Limasolu, poznatom stjecištu ofšor firmi.

Isprva se nije dalo zaključiti ko je gazda te neprozirne mreže na čijem kraju je „Burisma“. Pisalo se da bi to mogao da bude jedan ukrajinski oligarh. No nakon imenovanja mlađeg Bajdena potvrđeno da je pravi vlasnik Mikola Zločevski (53).

Radi se o nekada uticajnom ukrajinskom političaru koji se češće držao u pozadini. Bio je poslanik moćne Janukovičeve partije, vodio državnu komisiju za rudna bogatstva pa bio i ministar životne sredine. Pikantno u ovoj priči je što se Zločevski vrtio oko funkcija sa kojih se dijele licence za crpljenje gasa.

Donald Tramp i Vladimir Zelenski

Hanter Bajden nije bio jedino poznato lice u Upravnom odboru „Burisme“. Tu se našao i bivši poljski predsjednik Aleksander Kvašnjevski koji decenijama gaji tijesne veze sa ukrajinskim političarima i privrednim bosovima. U upravi firme su još dva bitna Amerikanca – bivši investicioni bankar Alan Epter kao i Džozef Kofer Blek, nekada visoki službenik CIA u vrijeme predsjednika Buša mlađeg.

„Burisma“ se u poslednje vrijeme istakla organizacijom međunarodnih konferencija o energetskoj bezbjednosti i gajila je najbolje odnose sa američkim trustom mozgova Atlantskim savjetom.

Mnogo sumnji, nijedna presuda

Da li se Zločevski to na vrijeme distancirao od Janukoviča i priklonio „pobjednicima" u Kijevu? Jer na proljeće 2014, na molbu novog rukovodstva u Kijevu, Sjedinjene Države i Evropska unija uvode sankcije protiv Janukoviča i njegovih ljudi. Ali među tim ljudima nema Zločevskog.

Doduše, u Velikoj Britaniji su zamrznuti bankovni računi firmi koje su navodno pripadale Zločevskom – zbog sumnji u pranje novca. Pretpostavljalo se da barem dio novca dolazi iz prljavih poslova sa ukrajinskim gasom. No onda se krajem 2014. desio preokret – računi su odmrznuti na insistiranje ukrajinskog državnog tužioca koji je uvjeravao Britance da je Zločevski čist.

Poljski predsjednik Aleksander Kvašnjevski decenijama gaji tijesne veze s ukrajinskim političarima i privrednim bosovima

Međutim u pravosudnim spisima u Kijevu moglo se vidjeti da su samo nekoliko sedmica kasnije postojale sumnje da se Zločevski ilegalno obogatio. Do procesa nikad nije došlo. Advokati ovog biznismena su negirali sve optužbe.

Tek je na ljeto 2016. novi ukrajinski državni tužilac Jurij Lucenko izvijestio o postojanju mreže firmi preko kojih se Zločevski navodno od 2014. bavi utajom poreza. Baš u tom periodu je Hanter Bajden bio u upravi gasne kompanije.

Tužilac je ukrajinskim medijima rekao da su svi u upravni „Burisme“ – uključujući i Bajdena – za samo te dvije godine dobili ukupno sedamnaest miliona dolara. No, kako je pojasnio tužilac, to ne mora da znači da su znali da je novac možda prljav.

Optužbe nikada nisu dokazane. Zločevski je doplatio oko šest miliona evra poreza i postupak je obustavljen.

Tužilac Lucenko se povukao sa funkcije u maju ove godine. Nedugo prije toga je rekao da razmišlja o ponovnom pokretanju postupka na osnovu novca koji Zločevski navodno ima u Velikoj Britaniji. Ostalo je nejasno čime bi tužilaštvo potkrijepilo optužbe. Kvalifikacija djela kao „ilegalno bogaćenje“ je u Ukrajini nedavno proglašena protivustavnom.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android