Ministarstvo pravde Sjedinjenih Država optužuje Martina Vinterkorna (Martin Winterkorn) za učešće u manipulaciji sa dizel-motorima na Folksvagenovim modelima što su mediji nazvali „prevarom stoljeća". Tužba je objavljena od strane nadležnog suda u Detroitu, Mičigen. Vinterkorn i još pet visokih menadžera su „svjesno i namjerno počinili prevaru", navodi se u tekstu. Tužioci vjeruju da je Vinterkorn od maja 2014. znao šta se dešava u koncernu.

Na pritisak američkih institucija je njemački gigant u septembru 2015. priznao da je u oko jedanaest miliona vozila širom svijeta ugrađen softver koji prepoznaje da li je automobil na zvaničnom testiranju ili tehničkom pregledu. Ukoliko jeste, pumpica sa posebnim rastvorom radi kako treba, što smanjuje količinu azotnih oksida u izduvnim gasovima. Ako je pak automobil na ulici, onda se pumpica isključuje i dizel-automobili zagađuju okolinu višestruko od zvaničnih brojki.

Koncern iz Volfsburga je nakon novih optužbi saopštio da je spreman na saradnju, ali dodao da nije umjesno izjašnjavati se o pojedinim krivičnim postupcima. Vinterkorn je godinama bio najplaćeniji menadžer (CEO) u Njemačkoj. Rekordnu zaradu imao je 2011. godine sa 17,5 miliona evra. On se povukao sa funkcije nakon izbijanja skandala uz lijepe riječi od strane koncerna kojem nikako ne bi odgovaralo ako se sudski utvrdi da je najviši krug menadžera učestvovao u prevari. Osim lijepih riječi u igri su i lijepe pare: samo penzija koju firma po ugovoru plaća iznosi 1,33 miliona evra godišnje.

Američke vlasti vjeruju da se Vinterkorn nalazi u Njemačkoj, ali se ne očekuje da bude ubrzo izručen. U slučaju da bude osuđen, prijeti mu do 25 godina zatvora i novčana kazna koja može iznositi najviše 275.000 dolara.

Za sada dve presude

VW je do sada morao da plati kazne u milijardama u SAD, a teško su narušeni i imidž koncerna i imidž dizel-motora koji je prethodno reklamiran kao čistiji od benzinaca. Do sada su u SAD optužena osmorica zaposlenih u Folksvagenu nižeg ranga, dvojica su već osuđeni.

Najveće ime među njima je Oliver Šmit, bivši šef Kancelarije VW za životnu sredinu u SAD, koji je bio zadužen za saradnju sa američkom Agencijom za životnu sredinu. On je krajem prošle godine osuđen na sedam godina zatvora i kaznu od 400.000 dolara nakon što je priznao krivicu. Još je osuđen jedan inženjer na 40 mjeseci zatvora i 200.000 dolara novčane kazne.

Osim ogromnih troškova popravke manipulisanih automobila, Folksvagenu prijeti i plaćanje odštete akcionerima. Jer dionice koncerna su se stropoštale nakon skandala, a akcioneri tvrde da je Folksvagenovo rukovodstvo dugo znalo šta se sprema i da je propustilo da ih informiše. U Volfsburgu odbacuju te optužbe.

nr (dpa, afp)

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android