Optuženi se terete da su naredili nasilno okončanje protesta pred predsjedničkom palatom početkom decembra 2012, kada je došlo do ubistva demonstranata. Poznavaoci prilika u Egiptu smatraju da prelazna vlada optužnicama želi nastaviti sa oštrim kursem protiv Muslimanskog bratstva. Joachim Paul, šef Ureda sa Sjevernu Afriku Fondacije Heinrich-Böll u Tunisu smatra "da to pokazuje kako sadašnja vlada koristi sva raspoloživa pravna sredstva, kako bi Muslimansko bratstvo potisnula u ilegalu".

Egipatska vojska je početkom jula svrgnula tadašnjeg predsjednika Muhameda Mursija i preuzela vlast. Mursijeve pristalice to su nazvale pučem i ne prestaju da traže povratak predsjednika na vlast. Situacija je eskalirala kada su nasilno rasformirana dva protestna kampa Mursijevih pristalica. Najmanje 900 ljudi je tom prilikom izgubilo život. Uslijedio je talas hapšenja u kojem je privedeno oko 2.000 pobornika Muhameda Mursija.

Riječ je o "kampanji u kojoj se Mursijevi pobornici kriminaliziraju" , smatra Ronald Meinardus iz Fondacije Friedrich-Naumann u Kairu. Tako su u spektakularnim akcijama uhapšeni vodeći ljudi ove organizacije, kritikuje Meinardus. Vojska je Muslimansku braću poistovijetila sa teroristima, smatra Karim Bitar, sa Instituta za strateške međunarodne odnose u Parizu.

Pravda za državnog neprijatelja

Kako se pravosuđe ponaša prema uhapšenima moglo se vidjeti proteklog vikenda. Funkcionera Muslimanskog bratstva Mohammed al-Beltagija su tukli i ponižavali u zatvoru. Ovaj islamista je na demonstracijama Mursijevih pristalica ispred džamije Rabea-al-Adawija bio jedan od najvažnijih govornika. Joachim Paul iz Fondacije Heinrich Böll smatra da "egipatsko pravosuđe i one koji upravljaju zemljom karakteriše snažna polarizacija. Ne mogu da zamislim da bi sud mogao voditi potpuno neutralan proces i ponašati se nepristrasno."

Pitanje koje će Egipat zaokupljati ne samo narednih mjeseci, već i godina je da li će produžena ruka Muslimanskog bratstva - Partija slobode i pravde uspjeti da se vrati na političku scenu. Trenutno nekoliko stvari ukazuju da neće. Najprije, Muslimanska braća, po sopstvenoj želji, ne žele da učestvuju u izradi novog Ustava. Jedini izuzetak je selefijska partija Al-Nur. Pored toga islamistički pokret, nakon hapšenja najistaknutijih lica, prije svega duhovnog vođe Mohammeda Badiea ima problem da se organizuje. Ekspert Meinardus smatra da je ovoj organizaciji "nanesen težak udarac". Dodaje da se demonstracije sada organizuju ili iz ilegale ili preko socijalnih mreža.

Šta će se u Egiptu desiti sa partijom koja je na prvim slobodnim izborima izvojevala pobjedu pa makar i sa malom prednošću? Za Meinardusa je moguć scenario po kojem će se ona raspasti na dva dijela. Prvi dio će se odlučiti da učestvuje u političkom procesu, a drugi vjerovatno manji dio će se radikalizirati i ostati u ilegali. Oba eksperta i Paul i Mandaris ipak vide i tračak nade za Egipat. Postoje indicije da bi prelazna vlada mogla povesti razgovore sa umjerenim krilom Muslimanskog bratstva.

Autor: Najima el Moussaoui / Jasmina Rose
Odgovorna urednica: Belma Fazlagić-Šestić