Od pada Berlinskog zida 1989. godine, u Mađarskoj je uoči izbora uvijek napeta atmosfera. Ali ovoga puta, pred parlamentarne izbore, koji se održavaju u nedjelju, napeto je kao nikada prije. Nacionalno-konzervativni premijer Viktor Orban i njegova stranka Fides govore o „najvažnijim izborima u Mađarskoj", na kojima se radi - ni manje, ni više - o opstanku mađarske nacije, koja je ugrožena od strane „migranata" i „međunarodnih snaga". Sa druge strane, ljevičarske i desničarske opozicione stranke smatraju da se radi o spašavanju vladavine prava i demokratije.

Čak i ako se izuzme ta uobičajena mađarska predizborna retorika: ovi izbori su veoma važni. Za Mađarsku, kao i za Evropu. Jer Viktor Orban je po mnogo čemu evropski pionir. Prije svega, on je prvi premijer jedne zemlje EU koji želi da uspostavi takozvanu liberalnu državu, u kojoj mnogi ustavnopravni i demokratski mehanizmi i principi samo formalno važe. Zato ovi izbori - koliko god mala nekome izgledala zemlja sa deset miliona stanovnika – imaju veliki značaj za Evropu i Evropsku uniju.

Izbori „slobodni, ali nefer"

Promjene u Mađarskoj su vidljive već po izbornom sistemu: bira se 199 poslanika, od toga 106 u pojedinačnim izbornim jedinicama, a 93 preko stranačkih lista, prema kompleksnom izbornom pravu. Izborni okruzi su još prije posljednjih izbora bili prilagođeni potrebama Fidesa, jedine velike mađarske stranke. Pripadnici mađarske manjine u drugim susjednim zemljama, koji imaju mađarsko državljanstvo, mogu da glasaju i pismenim putem, dok mađarski državljani koji rade u inostranstvu mogu da glasaju samo u amabasadama ili konzulatima. Zbog tih različitih aršina, nezavisni stručnjaci za izbore u Mađarskoj kažu da su "slobodni, ali nefer”, zato što Orbanovoj stranci omogućavaju znatno bolju startnu poziciju. Na posljednjim izborima je 44 odsto glasova bilo dovoljno za dvotrećinsku većinu.

Pitanje je da li će Orbanu i Fidesu poći za rukom da ponove taj uspjeh iz 2014. godine. Malo koji stručnjak želi da iznosi prognoze, a podaci anketa se u velikoj mjeri razilaze. Najizglednje ja da će Fides osvojiti apsolutnu većinu, ali ne i dvotrećinsku. To prije svega zavisi od toga u koliko izbornih okruga će opozicione stranke da se usaglase oko zajedničkih kanditata. Ukoliko to ne učine, Fides je takoreći već pobijedio. Jer Orbanova stranka je jaka koliko i sve opozicione stranke zajedno. Ne samo da ima najbrojnije, nego i najdisciplinovanije glasače.

Tamas: mađarski parlament „bez velike uloge"

Nova dvotrećinska većina za Viktora Orbana je prije svega pitanje prestiža i od velikog simboličkog značaja, kako u zemlji, tako i inostranstvu. Orban praktično može i bez nje. Jer tokom osam godina vladavine, on je Mađarsku skoro potpuno preobrazio, iskoristivši pritom dosadašnju dvotrećinsku većinu. Javni servis kao i privatni mediji su najvećim dijelom pod kontrolom vlade ili ljudi bliskih Fidesu. U državnoj upravi je bilo velikih promjena, na ključnim mjestima u sudstvu sjede ljudi vjerni Orbanu. Čak je i mađarski parlament "bez velike uloge”, jer još jedva da zasijeda, kaže ljevičarski filozof i bivši antikomunistički opozicionar G.M. Tamas. Pored toga, kaže Tamas, Orban je ukinuo čitavu regionalnu i okružnu administraciju, između vlade i gradonačelnika nema ni jedne instance. 

Orbanova moć je toliko velika i tako dugoročno zabetonirana, da bi on teoretski i u opoziciji ostao moćan čovjek Mađarske. Ipak, očuvanje moći je za njega ključno pitanje. Jer, kako kaže opozicija, radi se o opstanku njegove "mafijaške države”. Takvih optužbi ima zato što su posljednjih godina poslovni ljudi iz Orbanovog porodičnog, prijateljskog i stranačkog kruga stekli veliko bogatstvo, često prljavim i netresparentnim metodama.

Nezavisni stručnjaci smatraju da je izraz "mafijaška država” netačan i pretjeran. Konzervativni ekonomista Laslo Čaba sa Centralnoevropskog univerziteta u Budimpešti, kaže da Orban vlada uz pomoć "nadregulacija” i da snažno zadire u ekonomiju srednjeg staleža. Da "Orbanovi oligarsi” na taj način dolaze do bogatstva je fenomen koji se u sličnom obliku može vidjeti svuda u regionu. Liberalni ekonomista Andraš Inotai međutim govori o "vazalnoj državi”, u kojoj je Orban preduzetništvo učinio zavisnim od sebe samog.

O brojnim navodnim ili dokazanim aferama o korupciji u Orbanovoj Mađarskoj, posljednjih mjeseci se naveliko govori u javnosti. Za opoziciju je to jedna od centralnih tema u predizbornoj kampanji. Orban sa druge strane na to pokušava da odgovori snažnom polarizacijom: ukoliko ne ostane na vlasti, Mađarska će biti uništena i propašće.

Takva retorika bi mogla da bude nagovještaj onog što od Orbana i njegove vlade može da se očekuje u slučaju nove izborne pobjede – u svakom slučaju nema opuštanja. Još nakon pobjede na izborima 2014. godine, Orban je odbacio internu ideju Fidesa o pragmatičnom političkom kursu. Na to Mađari i sada treba da se pripreme – kao i Evropa.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android