U mađarskom parlamentu stvari se često odvijaju munjevitom brzinom. Kada se mađarskom premijeru Viktoru Orbanu žuri, onda pred svoje parlamentarce stavi desetine zakona, uglavnom u kasnim večernjim satima, koji se usvajaju kao na traci. Ponekad ih čak šefica države – Katalin Novak trenutna predsjednica – potpiše odmah kako bi tekst čim prije bio objavljen u Službenom listu.

- pročitajte još: NATO: Finska požurila prije Švedske prema članstvu

No, nije tako u slučaju ulaska Finske i Švedske u NATO. Mađarskom parlamentu nisu bili potrebni sati već više mjeseci da ratifikuje članstvo ove dvije zemlje. Nakon što su zakazana glasanja uvijek iznova odlagana, poslanici u Budimpešti su velikom većinom glasali za pristupanje Finske u ponedeljak predveče. Ali ne i za Šveđane. Nejasno je kada i pod kojim okolnostima će se ovo glasanje održati.

Mađarska ovu igru igra već desetak mjeseci. Uz Tursku, to je jedina zemlja članica NATO koja organizuje ovakve političke manevre i blokade oko planiranog pristupanja Finske i Švedske. Ali za razliku od slučaja Turske, koja želi da natjera Finsku i Švedsku da izruče protivnike režima u Ankari i da zauzmu drugačiji pristup prema PKK, mađarska vlada ima daleko manje opipljivih ciljeva.

Unakrsno pucati ili sačuvati obraz?

Rat Rusije protiv Ukrajine je oborio strategiju spoljne politike Viktora Orbana, prvenstveno vođenu ekonomskim interesima, koja teži saradnji i na Istoku i na Zapadu. S jedne strane, Mađarska je postala duboko zavisna od Rusije i, istovremeno, jedna je od zemalja Evropske unije sa najbližim odnosom sa Kinom. S druge strane, ona je pod sve većim pritiskom NATO-a i EU da se jasno pozicionira protiv Moskve. Osim toga, dugogodišnji spor sa Briselom opterećuje ekonomiju zemlje – zbog optužbi za korupciju, EU uskraćuje milijarde subvencija. Tako da u ovoj situaciji, Orbanov stav o članstvu Finske i Švedske u NATO-u djeluje kao očajnički pokušaj da ostane u priči, podižući cijenu, ali i kao očajničko prepucavanje za vođenje svoje zemlje u sve dublji i dublji spoljnopolitički ćorsokak.

- pročitajte još: Komentar: Može li NATO spasiti istočnu Evropu?

Međutim, glasanje za Finsku sada bi moglo biti podjednako očajnički pokušaj Orbana da pokaže da je napravio preokret i da sačuva obraz. A nedavno je Mađarska govorila da Finska i Švedska ne mogu da budu ratifikovane kao članice NATO-a sve dok političari u tim zemljama daju neistinite izjave i bez poštovanja o stanju mađarske demokratije. U slučaju Finske, ova zabrinutost je iznenada nestala - a da se nijedan finski političar nije javno izvinio Mađarskoj. Što se Švedske tiče, krugovi u mađarskoj vladi i dalje govore da tamošnji političari „vrijeđaju mađarske birače i Mađarsku“ i da stoga članstvo zemlje u NATO-u ne može da se ratifikuje tako lako.

Savjet NATO-Ukrajina protiv mađarske volje

Kakav je sada kontekst ove politike u detalje? U NATO-u, Mađarska već dugo važi za jednu od najkontroverznijih članica zbog svoje bliskosti sa Rusijom i njenog antiukrajinskog stava. Orban, otkako je preuzeo vlast 2010, gaji veoma bliske odnose sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Mađarski premijer je do danas bio izuzetno oprezan u osudi agresije Rusije na Ukrajinu. Mađarska je i jedina država NATO-a na granici sa Ukrajinom koja ne dozvoljava isporuku oružja napadnutoj susjednoj zemlji preko svoje teritorije i koja joj sama ne isporučuje oružje. Zbog ove politike posebno je trpio odnos Mađarske sa Sjedinjenim Državama – gori je nego što je ikada bio od kraja socijalističke diktature 1989. godine.

Mađarska takođe godinama blokira sastanke Savjeta NATO-Ukrajina. Navodni razlog: Orbanova vlada optužuje Ukrajinu da ugnjetava mađarsku manjinu u Zakarpatju i ograničava njihova prava. Ali, blokada je vjerovatno i gest prema Moskvi, od čijeg snabdijevanja energentima Mađarska u velikoj mjeri zavisi. Međutim, generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je sada jednom rječju mogao da prekine blokadu Mađarske: najavio je da će sazvati Savjet NATO-Ukrajina protiv volje Budimpešte – što je njegovo pravo kao predsjedavajućeg vojnog saveza.

Mađarska i „globalna većina“

Mađarska se takođe povukla u stranu i u Evropskoj uniji. Ne samo da je to jedina zemlja EU koja odbija isporuke oružja Ukrajini. Ona je ujedno i jedina članica koja se zalaže za ukidanje antiruskih sankcija, iako je Orban do sada nevoljko glasao za većinu paketa sankcija – izuzeci su, na primjer, planirane sankcije ruskom patrijarhu Kirilu prošle godine. Takođe i u drugim prilikama, Orban je više puta slao pozdrave lojalnosti Moskvi: na primjer, njegova vlada je najavila da neće izvršiti nalog Međunarodnog krivičnog suda za hapšenje Vladimira Putina na teritoriji Mađarske; Mađarska je blokirala i zajedničku izjavu EU o nalogu za hapšenje.

Čak i među takozvanim višegradskim državama, Mađarska je sada sama. Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska su nekada bile moćan istočnjački glas u EU. Stav Mađarske o ratu protiv Ukrajine takođe je razbio posljednje ostatke kohezije između višegradskih država i čak je doveo do dubokog otuđenja između Varšave i Budimpešte, koje su dugo bile jedinstvene protiv kritika iz Brisela.

Nejasno je da li će Viktor Orban napraviti preokret u svojoj spoljnoj politici u ovakvoj bućkuriš situaciji. Sve češće se čuje da bi Mađarska principijelno podržala članstvo Švedske u NATO. On je u nedavnim govorima vrlo nejasno nagovijestio moguće okretanje od Rusije – i ostavio ga otvorenim. Dugo se spekulisalo o Orbanovoj posjeti Kijevu.

- pročitajte još: Povratak Višegradske grupe?

Međutim, da se ne bi stekao utisak da je sve usamljeniji, mađarski premijer je skovao novi termin: „globalna većina“. Kad god Orban zauzme stav koji ne dijele druge zemlje NATO i EU, on kaže da je stav Mađarske na strani ove „globalne većine“.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu