Kada je prije četiri godine prvi put rekao orevoar, brzo se vratio. Ipak jučerašnji unutarstranački izbori u redovima francuskih Republikanaca definitivno su poslali Nikolu Sarkozija (61) u političku penziju. „Nije mi uspjelo da ubijedim većinu birača", rekao je bivši predsjednik. Nakon što je obrađen najveći dio glasova, postalo je jasno da je Sarkozi tek treći izbor članova i simpatizera francuskih konzervativaca – dobio je samo 21 odsto glasova. To je gorak poraz čovjeka koji bi, da je odlučivao partijski establišment, bez sumnje bio odabran da sljedeće godine trči izbornu trku sa šeficom Nacionalnog fronta Marin Lepen i kandidatom poljuljanih socijalista.

Sprečen košmar ljevice

Ali nisu odlučivali stranački prvaci nego građani. Prvi put u istoriji su konzervativci na taj način birali svog takmaca za predsjedničke izbore što su iskoristili brojni simpatizeri Republikanaca. Glasalo je njih oko četiri miliona na 10.000 izboranih mjesta širom zemlje. Pretpostavlja se da je dobar dio tog broja zapravo naklonjen lijevom dijelu političkog spektra i da su se prijavili na glasanje upravo kako bi osujetili izbor Sarkozija. Jer mogao je da učestvuje svako ko je upisan na birački spisak i ko je potpisao objavu privrženosti „vrijednostima desnice i centra" i težnji za smjenu vlasti, to jest socijalističkog predsjednika Fransoa Olanda. No takvu objavu može svako da potpiše i ona ni na šta ne obavezuje.

Porazom Sarkozija je za liberalne Francuze je tako spriječen košmar da se u drugom krugu predsjedničkih izbora nađu Marin Lepen i Nikola Sarkozi koji se u posljednje vrijeme trudi da desničarskom retorikom doskoči Nacionalnom frontu. U kampanji je Sarkozi igrao na kartu mobilizaciju konzervativnih pristalica. Tako je bivši predsjednik najavljivao drastično ograničenje doseljavanja, zabranu marama na univerzitetu i takozvanog burkinija – ženskog odijela za kupanje koje prekriva cijelo tijelo. To nije upalilo. Štaviše, izlazne ankete jučerašnjeg glasanja pokazuju da osam odsto onih koji su učestvovali na unutarpatijskim izborima ima simpatije za ekstremnu desnicu. 

Posrtanje Sarkozija dobro je došlo drugoj dvojici kandidata koji će se naći u drugom krugu izbora Republikanaca u nedjelju koja dolazi. Neočekivani favorit je postao Fransoa Filon sa 44 odsto podrške u prvom krugu, a slijedi ga Alan Žipe sa 28 odsto. Ta dvojica bivših premijera pokušaće da pridobiju podršku koja je u prvom krugu otpala na preostalih pet kandidata. Doduše, u svom oproštajnom govoru je Sarkozi podržao Filona pa će Žipeu biti potrebno malo čudo da ga prestigne.

Ubijedio svojim karakterom

Filon je pet godina (2007-2012) bio premijer pod Sarkozijem i važi za privrednog liberala. Njegova kampanja se manje-više svodila na najavu najradikalnijeg programa ekonomske sanacije u posljednjih nekoliko decenija. Filon namjerava da smanji broj zaposlenih u javnom sektoru za pola miliona, smanji državne izdatke za 100 milijardi evra godišnje, kao i da osjetno snizi poreze privrednicima. „Poručujem svim Francuzima da ćemo zajedno sprovesti odlučujuće reforme za Francusku", rekao je Filon. Njemački nedjeljnik Špigel na svom portalu tumači da je Filon ubijedio birače svojim karakterom i skromnim nastupom, iako zagovara iste tvrdo konzervativne stavove kao Sarkozi. „On je rezervisan tamo gdje je Sarkozi agresivan, empatičan tamo gdje Žipe hladan", piše Špigel.

Alan Žipe, koji je važio za favorita, polagao je nade u visoku izlaznost i birače koji nisu ni pretjerano konzervativni ni pretjerano naklonjeni liberalnoj ekonomiji. Bivši gradonačelnik Bordoa predstavljao se kao umjeren političar i izričito je pozivao razočarane glasače socijalista da ga podrže. U tome će biti njegova strategija pred drugi krug – da privuče što više glasača ljevice da učestvuju na unutarstranačkim izborima Republikanaca. Ka svom protivkandidatu Filonu uputio je jednu ironičnu izjavu: „Želim moderne reforme, a ne generisanje nostalgije za prošlim vremenima."

Ukoliko aktuelni predsjednik Oland završi mandat kao što je predviđeno, Francuzi će predsjednika ili predsjednicu birati 23. aprila sljedeće godine. Ili, bolje reći, u drugom krugu 7. maja. Do sada je za izbor predsjednika Pete Francuske Republike uvijek bio neophodan drugi krug. Sva je prilika da će tamo snage odmjeriti Marin Lepen i Fransoa Filon. I sva je prilika da će ovaj drugi i mnogim simpatizerima socijalista i zelenih djelovati kao „manje zlo". Fransoa Filon je vjerovatno sjledeći stanar Jelisejske palate.