Pesticidima kontaminirani paradajz i pogrešno deklarisano maslinovo ulje su u branši koja se bavi proizvodnjom organske hrane izazvali skandal. Tome bi sada trebalo da dođe kraj, smatra evropski komesar Dacian Ciolos koji želi da se u ovoj branši izvrše izvjesne promjene. A za to je, prema mišljenju Komisije, neophodna revizija EKO regulative. Ovo su svakako dobre vijesti za potrošače. Ali, kada je riječ o poljoprivrednicima i udruženjima za proizvodnju organske hrane, ove vijesti ih nisu baš obradovale.

"BIO ili organski proizvodi nisu više nešto što se proizvodi samo za mali krug ljudi. To je sada jedan važan poljoprivredni sektor u kojem se godišnje ostvari 20 milijardi evra prometa. I upravo zato je sada važnije imati jasna i transparentna pravila", kazao je evropski komesar u utorak u Briselu. Povjerenje potrošača se mora povratiti, između ostalog i jačom kontrolom. Jer, kratica "BIO" za organsku hranu u Evropi mora i ubuduće da označava da je proizvod i zaista "BIO", a ne samo na pakovanju.

Šta se konkretno mijenjat?

"Bilo da se radi o konvencionalnoj ili ekološkoj proizvodnji, odlučujuće je to da se ne smije dogoditi da mi potrošači tek na policama u supermarketima shvatimo ko su ti proizvođači i koji su to proizvodi", kaže Andreas Vinkler iz Fudvoča (Foodwatch). Treba stvoriti bolju kulturu podsticanja, kako bi proizvođači sami više pazili na podvrgavanje namirnica regulatornim zahtjevima i higijenskim propisima te samom etiketiranju proizvoda. "Ogromna je razlika da li će proizvođač platiti samo kaznu i povući proizvode s tržišta ili će nakon inspekcijskih nalaza tokom kontrole namirnica morati da informiše i potoršače", kaže Vinkler. Dacian Ciolos smatra da je djelotvorna metoda protiv zloupotrebe da se svakoj firmi nakon prekršaja oduzme pravo na eko-sertifikat.

I u prošlosti su konstantno događali skandali u vezi sa proizvodima koji su bili označeni kao "BIO", a u stvari su bivali prepuni pesticida ili čak nisu uopšte organski proizvedeni. Jer, nakon što je potražnja za ovim proizvodima na tržištu rapidno porasla, "porasli su i pokušaji da se na istu odgovori prevarama", kazao je Ciolos na sastanku ministara poljoprivrede EU početkom ove sedmice u Briselu. "Potrebne su nam velike kontrole upravo tamo gdje su i najveći rizici", kazao je.

Kako bi se spriječile zloupotrebe i povratilo povjerenje potrošača, aktuelne odredbe eko-regulative moraju da budu promijenjene. Evropska komisija sada želi da ukine izuzetna pravila koja trenutno važe u organskoj proizvodnji. Proizvodnja konvencionalne hrane bi trebalo znatno da se smanji. Takođe bi trebalo strožije kontrolisati dozvoljenu količinu pesticida ili genetski modifikovanih proizvoda. A pošto sve to ne može da se uradi preko noći, obezbjeđen je jedan prelazni period.

Predviđeni su novi planovi i u trgovini - za proizvode koji dolaze iz trećih zemalja i koji žele da nose evropsku "BIO" oznaku, odnosno da izvoze u Evropsku uniju. "Potreban nam je bolji nadzor uvoza. Želimo da trgujemo sa partnerima van EU ali da zadržima naše standarde", kazao je ministar poljoprivrede EU. Osim toga, Komisija želi da više investira u istraživanja i razvoj.

No, ovdje se sada radi samo o prijedlozima Evropske komisije i to je prvi korak, a o svemu će odlučivati Evropski parlament i države članice EU.

Strogo, ali nemojte baš prestrogo!

I dok bi ove predložene promjene za potrošače i mogle da budu nedovoljno stroge, malim eko-proizvođačima mogle bi otežati život. Političari pozivaju na umjerenost. "Ne želim da zbog prekomjerne birokratizacije pravila, eko-proizvođači izgube volju da se dalje bave proizvodnjom organske hrane. Moramo učiniti sve ali smjerom", upozorava Kristijan Šmit, njemački minsitar poljoprivrede.

U posljednjih 10 godina potražnja za organskom hranom u EU se učetvorostručila, dok su se poljoprivredne površine na kojima se takva hrana uzgaja tek udvostručile.

Autori: Rajna Brojer / Svetozar Savić