1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaGlobal

Oružju ni korona ništa ne može

7. decembar 2020

Širom svijeta su povećani troškovi za oružje i naoružanje. Prema navodima Instituta za mirovna istraživanja Sipri ukupan promet je iznosio 361 milijardu američkih dolara u 2019. godini – najveći dio se odnosi na SAD.

Američki tenk
Foto: Andreea Alexandru/AP/dpa/picture alliance

U protekloj godini promet koji su ostvarili koncerni koji se bave proizvodnjom i isporukom oružja je ponovo povećan. Prema izvještaju švedskog Instituta za mirovna istraživanja Sipri iz Stokholma, 25 najvećih svjetskih koncerna za proizvodnju oružja je ostvarilo promet u visini od 361 milijarde američkih dolara na osnovu prodaje oružja i pružanja vojnih usluga. To je 8,5 posto više nego u 2018. i 15 posto više nego u 2015. godini.

- pročitajte još: SIPRI: Njemačka se naoružava

Na vrhu liste su najveći američki proizvođači oružja. 12 američkih tvrtki, koje su obuhvaćene rang listom, su ostvarile 61 posto prodaje širom svijeta. Samo pet najvećih proizvođača oružja Lockheed Martin, Boeing, Northrop Grumman, Raytheon i General Dynamics su ostvarili promet od 166 milijardi američkih dolara.

Njemačke tvrtke nisu među 25 najvećih

Na drugom mjestu najvećih trgovaca oružjem je Kina sa 16 posto. Četiri kineske tvrtke, koje su obuhvaćene listom Siprija, su povećale svoj promet u toku godine za 4,8 posto. "Kineski proizvođači oružja profitiraju od programa vojne modernizacije Narodne oslobodilačke vojske", kaže istraživač Sipri-ja, Nan Tian. On kaže da kineske tvrke najvećim dijelom prodaju unutar vlastite zemlje.

Na trećem mjestu je Rusija sa udjelom od 3,9 posto. Za ruske proizvođače oružja je izvoz, zbog sankcija koje su nametnute Moskvi zbog konflikta u Ukrajini i aneksije Krima, ograničen. Zbog ekonomskog stanja je k tomu modernizacija ruske vojske usporena, kaže Lucie Béraud-Sudreau, šefica Siprijevog Programa istraživanja trgovine oružjem i vojnih izdataka. "To znači naravno smanjenje prometa za rusku industriju naoružanja, jer glavni klijent, ruska vlada, manje naručuje."

- pročitajte još: Krize u svijetu pospješuju kupovinu oružja

Šest velikih zapadnoeuropskih tvrtki čini skupa 18 procenata. Njemačke tvrtke nisu među 25 najvećih.

Kritike udruga

Organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace je kritizirala porast izdvajanja za oružje i zahtijevala "radikalnu promjenu razmišljanja". "Rijetko se pogrešan razvoj odvija tako jasno pred našim očima: Širom svijeta je egzistencija stotina miliona ljudi ugrožena zbog pandemije korone, milioni su inficirani, a bezbroj ljudi nema dovoljno medicinske zaštite", rekao je Alexander Lurz, ekspert za naoružanje u Greenpeaceu.

Ruska interkontinentalna raketa - SARMATFoto: RU-RTR Russian Television/AP/dpa/picture alliance

"Skandalozno je da promet 25 najvećih tvrtki za naoružanje raste dok novac za održivu borbu protiv gladi nedostaje", kritizirao je Mathias Mogge, generalni tajnik Svjetskog programa za hranu u razgovoru za "Neuen Osnabruecker Zeitung".

Porast izdvajanja za naoružanje je također ogledalo napetosti u međunarodnoj politici, kaže Béraud-Sudreau iz Siprija. Ona kaže da je ovaj razvoj primjetan od 2014. godine od kako je Rusija okupirala Krim. Nakon pobjede Donalda Trumpa za američkog predsjednika 2016. godine se, kako ona kaže, izdvajanje za naoružanje dodatno pojačalo. 

zi/tagesschau

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android