DW: Gospodine Milius, redovno putujete u Jemen, imate puno saradnika na licu mjesta. Kakva je trenutno humanitarna situacija?

Marten Milius: U četvrtoj godini rata, procjenjuje se da 80 odsto stanovništva zavisi od humanitarne pomoći. Posebno je loša situacija u vezi sa hranom. Pošto Jemen uvozi većinu namirnica, a postoji blokada, cijene su porasle. Istovremeno, ljudi više nemaju prihoda, odnosno mnogi su nezaposleni, a državni službenici više od dvije godine ne dobijaju plate. Ljudi su u velikim dugovima. Dakle, imate situaciju da namirnica doduše ima u prodavnicama, ali mnogi nemaju para da ih kupe. Zbog toga su mnogi neuhranjeni. Procjenjujemo da je osam miliona ljudi na ivici gladi!

"Saudijski princ može da okonča rat u Jemenu"

DW: Kako se situacija razvijala tokom proteklih nekoliko mjeseci?

Milius: U posljednjih nekoliko mjeseci u većem dijelu zemlje doživljavamo pogoršanje. Kada cijene rastu, onda se više ne radi samo o hrani. Benzin i dizel su neophodni za pumpanje vode iz zemlje, a kada nema novca za gorivo, onda to utiče i na snabdijevanje vodom. Osim toga, svjedoci smo fragmentacije. Na jugu su počele borbe između međunarodno priznate vlade i separatističkog pokreta. Ali tu su i takozvani „džepovi stabilnosti", područja koja nisu toliko pogođena borbama i gdje se može vidjeti i popuštanje situacije. To su neki gradovi na istoku zemlje, koji nisu gusto naseljeni. Ali to se ne odnosi na većinu stanovništva.

DW: Prošle godine je više od milion ljudi zaraženo kolerom, oko 2.000 je umrlo. Uskoro počinje kišna sezona. Kakva je opasnost od nove epidemije?

Milius: Opasnost je veoma velika. Još uvijek ima novih slučajeva kolere, a kišna sezona povećava rizik od epidemije. Pored toga, nisu nestali ni uslovi zbog kojih je kolera uopšte izbila. Pristup čistoj vodi je postao teži zbog blokade i zbog toga smo veoma zabrinuti.

DW: Da li humanitarna pomoć uopšte može da stigne onima kojima je neophodna?

Milius: U Jemenu je rat, ali ne na svim mjestima istovremeno i ne istog intenziteta. Postoje regioni u kojima imamo relativno dobar pristup stanovištvu. Ali, na primjer, grad Taiz je veoma problematičan, jer tamo stalno moramo ispočetka da pregovaramo sa raznim stranama. Ima mjeseci kada uopšte ne možemo da uđemo u grad.

DW: Tokom vikenda su ponovo bombardovana naselja. Dvanaest civila je ubijeno. Koliko je civilno stanovništvo pogođeno vazdušnim napadima?

Milius: Vazdušni udari su stalna opasnost. Kada sam u Sani, postoje faze ili dani kada ima samo jedan ili dva vazdušna napada. Međutim, postoje i faze u kojima je bombardovanje žestoko i kada su pogođeni i civilni objekti. Sana je žarište, ima ih još nekoliko. Ljudi se plaše za svoju djecu. U manjim gradovima i selima je opasnost manja. Zbog toga su se tokom rata mnogi vratili u sela.

Pročitajte i: Mračne perspektive Jemena

DW: Prema riječima generalnog sekretara UN Antonija Gutereša, Jemenu je potrebna pomoć u visini od oko 2,4 milijarde eura, a na donatorskoj konferenciji su ove sedmice obećane dvije milijarde. Da li se tamo ugroženim ljudima može pomoći samo novcem?

Milius: Naravno da ne, to je nemoguće. Na kraju krajeva, to je samo borba protiv simptoma. Možete pitati bilo koga u Jemenu, uvijek ćete prvo čuti: Potrebna nam je perspektiva, ovaj rat mora da se završi. Što duže traje, to je sve teže – to smo vidjeli u Siriji. Mirovni pregovori, koji su već godinu dana potpuno zamrznuti, moraju se nastaviti. Što duže rat traje, tim je sve više fragmentiran, i postaje internacionalniji. Rat je problem koji je stvorio čovjek i ne možemo ga riješiti humanitarnom pomoći.

*Marten Milius radi za humanitarnu organizaciju CARE kao koordinator za pomoć u na Bliskom istoku. Nalazi se u Amanu.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android