Povodom Hanuke, jevrejskog Praznika svjetlosti, kao i posljednjih 20 godina, ispred Brandenburške kapije u Berlinu je postavljen i osveštena najveća hanukija u Evropi. Hanuka-svijećnjak ima ukupno devet krakova - s tim što je onaj u sredini takozvano službeno, odnosno „služiteljsko" svjetlo.

Prvo svjetlo će biti upaljeno u nedjelju uveče 14. decembra, kada ove godine počinje taj jevrejski praznik. Tom prilikom očekuje se dolazak glavnog aškenaskog rabina Izraela, Kalmana Meira Bera. Aškenaski Jevreji su oni koji potiču iz srednje i istočne Evrope, kao i njihovi potomci.

U Bundestagu će u ponedjeljak predveče biti održana prva proslava Hanuke. Očekuju se, između ostalih, potpredsjednik Bundestaga Bodo Ramelov (Ljevica), savezni povjerenik za borbu protiv antisemitizma, kao i generalni direktor Centralnog savjeta Jevreja u Nemačkoj, Feliks Klajn.

U srijedu će predsjednica Bundestaga Julija Klekner (CDU) zapaliti četvrto svjetlo na hanukiji ispred Brandenburške kapije. Praznik Hanuka se ove godine završava 22. decembra.

Čudo u Hramu prije više od 2000 godina

Hanuka se ponekad naziva „jevrejskim Božićem", ali to je pogrešno. Ovaj praznik nema nikakve veze sa Isusovim rođenjem.

U prevodu, Hanuka znači „ponovno posvećenje". Istorijska pozadina ovog praznika koji pada uvijek u tamno doba godine, u novembru ili decembru, je pobjeda jevrejskih boraca nad stranom vlašću poslije dva vijeka tokom kojih im je bilo zabranjeno da praktikuju svoju vjeru. Nakon razaranja, ponovno je osvojen i posvećen Hram u Jerusalimu 164. godine prije nove ere 25. dana mjeseca kisleva, devetog mjeseca u jevrejskom kalendaru.

U čistom Hramu je potom trebalo ponovo zapaliti menoru, sedmokrako svjetlo na ulje. Međutim, pošto su okupatori uništili gotovo svo košer ulje, preostao je samo jedan mali krčag. Količina ulja u tom krčagu bila bi dovoljna najviše za jedan dan. A da bi se dobilo novo ulje bilo je potrebno osam dana. Međutim, dogodilo se veliko čudo: ulje je gorjelo osam dana, sve dok ponovo nije proizvedeno novo, čisto maslinovo ulje.

U znak sjećanja na to čudo, tokom praznika pali se hanukija i svake večeri dodaje se po jedna svijeća, sve dok osme večeri ne zasvijetle svih osam svjetala. Svijeće se pale uz izgovaranje blagoslova, uvijek devetom svijećom, koja obično stoji u sredini.

Sloboda vjere i u mračnim vremenima

U mnogim gradovima širom svijeta organizuju se javne ceremonije paljenja svijeća, često uz muziku, ples i zajedničko slavlje. Svijetla u kućama gore od zalaska sunca do ponoći i to često na prozoru, ili negdje ispred kuće - svakako vidljivo.

Iza toga stoji ideja da je vjerska sloboda dragocjena i neophodan dio života – toliko dragocjena da se za nju, ako je potrebno, i bori, i da se vjera ne gubi čak ni u mračnim i teškim vremenima.

Tradicionalno, tokom Hanuke se nisu davali pokloni. Međutim, i ovaj praznik je s vremenom postao sve komercijalniji, pa je danas uobičajeno da djeca dobijaju poklone - svih osam dana hanuke.

Na trpezi u jevrejskim porodicama su prije svega jela pržena u ulju, poput, krofni (sufganijot), piroški i malih „pljeskavica" od rendanog krompira i luka (latkes).