„U suštini, kada se šteta povećava, neko mora da je plati", kaže Ernst Rauh, stručnjak za klimu u kompaniji za reosiguranje MunichRe. Ili osiguravajuće društvo, ili država ili pak osoba koja je pretrpila štetu.

Logika osiguranja je: mnogo ljudi se osigurava, samo nekolicina pretrpi štetu i ona se onda nadoknađuje. Ali ako štetu više ne pretpri samo mali broj osiguranika, već sve više njih onda će osiguravajuće društvo taj veći rizik jednostavno prebaciti na osiguranike. Drugim riječima: premije osiguranja rastu. Jer ima smisla da osiguravajuća kompanija daje beneficije osiguranja samo ako ostvaruje profit.

Pošto su neki ekstremni događaji u prošlosti prevazišli mogućnosti osiguravajućih društava, ona se osiguravaju kod takozvanih reosiguravajućih kuća. Jedna od najvećih kompanija za reosiguranje je MuenichRe. Već oko 50 godina ova osiguravajuća kuća istražuje efekte klimatskih promjena zbog sopstvenih poslovnih interesa.

Neka osiguravajuća društva su se već povukla

Ali šta ako rizici u vezi sa klimom postanu toliko visoki da osiguravajuće kuće više ne žele da osiguravaju određena područja? Ili bi premije morale da se povećaju do te mjere da niko više ne bi bio voljan da ih plaća?

U Kaliforniji u SAD se jedna od najvećih osiguravajućih kompanija State Farm već povukla iz poslovanja. Kompanija je kao razloge navela brzo rastući rizik od katastrofe, visoke troškove gradnje i teško tržište reosiguranja.

Dok je šteta za industriju osiguranja u Kaliforniji u posljednjih nekoliko decenija iznosila jednu do tri milijarde dolara godišnje, sada je mnogo više od deset milijardi, objašnjava Rauh. To je prilično veliki skok.

Do 90 milijardi dolara gubitaka za osiguranike godišnje zbog klimatskih promjena

Ali, ne dešava se samo u Kaliforniji da sve češće ekstremne vremenske prilike izazivaju sve veću štetu. Poplave, oluje, suše i požari, sve se to dešava i u Njemačkoj. I dešava će se sve češće, kako prenosi njemačka meteorološka služba. To znači da nastala šteta prijeti da postane veća i da utiče na sve više ljudi.

„Iznos osiguranih gubitaka od prirodnih katastrofa širom svijeta sada je oko 100 milijardi dolara godišnje", kaže Ernst Rauh. „80 do 90 odsto ove štete je šteta vezana za vremenske prilike.”

Iznos štete može biti ograničen

To što je šteta u porastu samo je djelimično posljedica sve češćih događaja. Glavni pokretači su socio-ekonomski faktori, smatra ekspert. Zgrade i infrastruktura se grade kvalitetnije, stanovništvo raste, a izgradnja se nastavlja u posebno osjetljivim oblastima, kao što su priobalna područja ili u blizini rijeka.

Pri tom je stvarni iznos štete mnogo veći jer nije sve osigurano. Širom svijeta, mnogo manje od polovine objekata je osigurano od prirodnih opasnosti, kaže Rauh. Čak i u Njemačkoj, na primjer, samo oko polovina zgrada je osigurana od poplava.

Ekstremno vrijeme izazvano izuzetno toplim i sušnim ljetima posljednjih godina, kao i katastrofa koju su izazvala poplave 2021. izazvalo je štetu u ukupnoj vrijednosti od preko 80 milijardi evra u Njemačkoj, saopštilo je Savezno ministarstvo životne sredine. U obzir su uzete direktne štete na objektima i infrastrukturi, gubitak prinosa u šumarstvu i poljoprivredi, kao i troškovi indirektne štete, kao što je smanjena produktivnost rada.

Visina premije mora biti prilagođena rizicima

Ako pitate glavnog klimatologa MuenhenRe-a da li situacija u Kaliforniji daje naslutiti šta će se jednog dana dogoditi Nijemcima, on ističe da State Farm nije mogao da poveća premije osiguranja u skladu sa rizicima. Regulatorni organi SAD, komesari za osiguranje, to ne dozvoljavaju. Stoga je State Farm morao da se povuče sa tržišta, rekao je Rauh.

Dugoročno, međutim, može se desiti da određene oblasti više neće biti osigurane, čak i pored mogućnosti slobodnog formiranja cijena, kaže Rauh. U kratkoročnom i srednjem roku, odnosno u narednih pet do deset godina, on tu opasnost ne vidi - izuzev manjih regionalnih područja.

No, ukupni ekonomski troškovi u Nemačkoj će se, dugoročno gledano, enormno povećati zbog klimatskih promjena, navodi savezna vlada. U zavisnosti od intenziteta klimatskih promjena, oni će do 2050. biti između 280 i 900 milijardi evra. Ovo čak ne uzima u obzir efekte smrtnih slučajeva, pad kvaliteta života, izumiranje životinjskih i biljnih vrsta ili posljedice po vodni bilans.

Prevencija šteta postaje sve važnija

Pored ograničavanja klimatskih promjena, sprečavanje šteta je ključni faktor kada je u pitanju ograničavanje troškova. To je takođe najvažnija mjera ako klimatski rizici postanu toliko visoki da osiguravajuća društva više ne mogu da ponude pristupačno osiguranje, rekao je Rauh. Na javnim površinama, na primjer, mogu se graditi nasipi, a privatnici mogu da obezbijede svoje rezervoare za naftu, postave pločice u svoje podrume i postaraju se da tamo ne čuvaju vrijedne predmete.

Poslije velikih poplava koje su se dogodile duž velikih rijeka u Njemačkoj 2002. i 2013. godine, tamo je zaštita od poplava značajno poboljšana, kaže Rauh. Slične mjere bi morale da se sprovedu duž obala širom svijeta.

Generalno udruženje osiguravajućih kuća takođe zahtjeva: „Glavni prioritet treba da bude planiranje, izgradnja i renoviranje prilagođeno klimi. Osim toga, više nije dozvoljena gradnja u poplavnim područjima i područja moraju biti otpečaćena.

Nema vremena za oklijevanje

Pored toga, potrebna je brza akcija. „Ako ne sprovodimo prevenciju dosljedno i prilagođavanje klimatskim uticajima, procjenjujemo da bi premije za osiguranje stambenih zgrada samo kao posljedica klimatskih šteta u Njemačkoj mogle da se udvostruče u narednih deset godina ", upozorio je generalni direktor Generalnog udruženja Njemačke osiguravajuće iindustrije (GDV), Jerg Asmusen, već prije godinu dana.

Evropa je takođe prespora kada je u pitanju prevencija, navodi Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) u svom prvom izvještaju o Evropskoj procijeni rizika od klime. Evropski i nacionalni politički lideri moraju da djeluju sada, zahtijeva Lena Ile-Mononen, izvršna direktorka EEA. Samo na taj način bi se klimatski rizici mogli smanjiti kako brzim smanjenjem emisija tako i odlučnim strategijama i mjerama prilagođavanja.

Ovaj tekst je izvorno objavljen na njemačkom jeziku.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu