Još prošle godine je filmska industrija nakon nove pobjede Donalda Trampadjelovala upadljivo suzdržano, gotovo paralisano. Sada se ta ukočenost od šoka donekle razbila.

Nekoliko govora, kao i najnagrađivaniji filmovi, bave se političkim temama – od društvene podijeljenosti preko rasizma do državnog nasilja.

Mnogi članovi Američke filmske akademije očigledno su svoj glas shvatili ne samo kao estetsku ocjenu nego i kao priliku za poruku o stanju u Sjedinjenim Državama.

Veliki pobjednik večeri: „Jedna bitka za drugom“

Politički triler „Jedna bitka za drugom“ reditelja Pola Tomasa Andersona osvojio je najviše Oskara – ukupno šest, uključujući i nagradu za najbolji film. Anderson u filmu na originalan način prikazuje militantne lijeve aktiviste u SAD, koje predvode samouvjerene crne žene.

Film se temelji na romanu Tomasa Pinčona, čija je radnja smještena u osamdesete godine – ali djeluje iznenađujuće savremeno.

Anderson prikazuje Ameriku u stanju uzbune: obilježenu deportacijama, naoružanim bezbjednosnim snagama i društvom u kojem sve više ljudi vjeruje da mora da se bori za bolju zemlju.

Film je dobio Oskara i za najbolju režiju, sporednu mušku ulogu, adaptirani scenario, montažu te u novoj kategoriji kastinga.

Šon Pen nije imao vremena

Dobitnik nagrade za najbolju sporednu ulogu je Šon Pen, kojem je to treći Oskar. Time se svrstao među glumce s najviše Oskara, uz Džeka Nikolsona, Voltera Brenana i Danijela Dej Luisa.

No Pen se nije pojavio na dodjeli, a nije sasvim jasno zašto. Njujork tajms je izvijestio da je glumac nedavno planirao putovanje u Ukrajinu.

Politički angažman za Pena nije ništa novo: dobitnik Oskara prije nekoliko godina čak je u jednom intervjuu razmatrao mogućnost da svoje trofeje pretopi – kako bi se od njih proizvela municija za rat protiv Rusije.

Počast crnim pionirima

Vampirska drama „Grešnici“ sa četiri nagrade bila je drugi veliki pobjednik, premda je u trku ušla kao prvi favorit sa šesnaest nominacija. Film Rajana Kuglera govori o rasizmu, nasilju i istorijskoj krivici bijelaca u američkim južnim državama. U žiži su takođe druge teme iz okruženja afroameričke kulture poput snage bluz muzike.

Otumn Djurald Arkapo za taj je film, kao prva žena, osvojila Oskara za najbolju kameru.

Majkl B. Džordan, koji je za svoju ulogu braće blizanaca u drami nagrađen Oskarom za najboljeg glavnog glumca, u govoru je odao počast drugim crnim dobitnicima nagrade, među njima Denzelu Vašingtonu, Hali Beri i Džejmiju Foksu. „Stojim ovdje zahvaljujući ljudima koji su bili prije mene.“

Šala i komika

Voditelj Konan O'Brajen iskoristio je pozornicu za ironične političke komentare. Osvrnuo se na američkog predsjednika Donalda Trampa i dotakao se skandala oko seksualnog prestupnika Džefrija Epstina.

I voditelj tok-šoua Džimi Kimel kritikovao je Trampa, iako predsjednika nije spomenuo imenom. Predstavljajući na pozornici kategorije dokumentarnog filma, rekao je: „O čovječe, biće ljut – njegova žena za to nije nominovana.“

Time je aludirao na Amazonov film „Melanija", koji prati prvu damu prije promjene vlasti u Bijeloj kući.

Prije toga Kimel je govorio o filmadžijama koji su se posvetili zadatku da govore istinu, ukazuju na nepravdu i podstiču na akciju. Zatim je dodao: „A postoje i dokumentarci u kojima samo šetate po Bijeloj kući i isprobavate cipele.“

Kasnije jeSjedinjene Državestavio uz bok Sjevernoj Koreji: „Kao što znate, postoje neke zemlje čije vođstvo ne podržava slobodu govora. Nije mi dopušteno da kažem koje su to. Zadržimo se jednostavno na Sjevernoj Koreji i CBS-u.“

Televizijska mreža CBS, koja pripada Paramauntu, nakon preuzimanja od strane porodice tehnološkog milijardera Larija Elisona – koji se smatra Trampovim pristalicom – dijelom je zauzela blaži ton prema Trampovoj administraciji.

Političke poruke – i dirljivi trenuci

I drugi umjetnici iskoristili su nastupe za političke poruke. Glumac Havijer Bardem rekao je: „No to war – and free Palestine.“ Publika je burno zapljeskala.

Norveški reditelj Joakim Trir u zahvalnom govoru za film „Sentimentalna vrijednost“ pozvao se na pisca Džejmsa Boldvina i rekao da su svi odrasli odgovorni za svu djecu – te da ne treba birati političare koji to ne shvataju ozbiljno.

On sam ima dvoje male djece, rekao je Trir novinarima iza pozornice. Patnja djece u kriznim i ratnim područjima njega i mnoge njegove prijatelje dovodi do suza. Postoji mnogo diktatura. „Ponovo živimo u vremenu snažnih vođa“, rekao je reditelj.

Džesi Bakli osvojila je Oskara za najbolju glavnu glumicu za ulogu supruge Vilijama Šekspira u igranom filmu „Hamnet“. Nagradu je primila vidno dirnuta i drhtavim glasom posvetila svog Oskara „prekrasnom haosu u srcu jedne majke“.

Veliko iznenađenje ovogodišnje dodjele izazvalo je to što je film o stonom tenisu „Marti Veličanstveni“ sa Timotijem Šalameom ostao bez nagrada.