„Hajka na Tanju Topić nije ništa drugo nego potraga za izdajnikom, unutrašnjim neprijateljem i očigledan govor mržnje. Takođe, to je stavljanje mete na čelo jednoj od najvažnijih intelektualki u BiH“, kaže za DW profesor na Filozofskom fakultetu u Srajevu, Enver Kazaz, koji je i sam u nekoliko navrata bio meta verbalnih napada političara u BiH.

„Milorad Dodik je napadom na Tanju Topić zapravo potvrdio da je mrzitelj, najgori hajkač, ravan botovima koji na društvenim mrežama šire mržnju prema drugima i drugačijima i stavljaju mete najmoralnijim ljudima“, kaže Kazaz.

Nevladine organizacije osudile su Dodikove napade na Tanju Topić nazivajući ih sramotnim i opasnim od strane čovjeka koji se nalazi na toj poziciji, kao i nekritičko prenošenje tih izjava od strane medija koji su pod kontrolom jedne partije. Ivana Korajlić iz Transparency Internacionala BiH, kaže da je ovo samo posljednje u nizu targetiranja tzv. špijuna, u posljednjih deset godina u RS.

„Međutim, u ovom napadu na Tanju Topić vidimo i lično targetiranje nje kao pojedinca i njene porodice, i nikako nije u skladu sa javnom funkcijom koju Dodik obavlja“, kaže Korajlić u razgovoru za DW, navodeći da je javnost navikla na ovakav način komunikacije, što nikako nije dobro.

Gdje je granica

„Svaki put se granice pomjeraju. Mjera je prevršena i institucije bi morale reagovati. Međutim, kao što smo vidjeli u prethodnim pokušajima sudskog traženja pravde, nema spramnosti na reakcije jer se radi o o najvišem nosiocu vlasti, zbog autocenzure u institucijama koje ne žele da reaguju“, smatra Korajlić.

Tanja Topić je napadnuta i proglašena „stranim plaćenikom” i „agentom” zato što govori o kriminalu, korupciji, zakulisnim radnjama, kršenju prava, političkoj nekulturi i mnogim drugim društvenim pojavama koje stvaraju domaći političari, navode u saopštenju nevladine organizacije.

Reakcije su uslijedile na izjavu Dodika da poznaje Topić, jer je iz njegovog kraja, da joj je pomogao da se zaposli tu gdje radi, ali da niko nije računao da će postati servilna samo tim pričama i strancima koji ovdje dolaze.

"Postaje zabrinjavajuće"

Što je još strašnije, izjavu su integralno prenijeli pojedini mediji u RS, kaže Siniša Vukelić, predsjednik Kluba novinara Banjaluka. Podsjeća da ovakvi napadi traju više od jedne decenije, bilo da se radi o novinarima ili članovima nevladinih organizacija i pojedincima.

„Ovo postaje zabrinjavajuće i očekujemo osudu svih kao i sankcije zbog ovakvih izjava. Pozivamo i medije da se uzdrže od prenošenja ovakvih stavova u kojima je govor mržnje očigledan. To je targetiranje i stavljanje mete na čelo svima koji kritikuju vlast u RS“, kaže Vukelić za DW.

Iz Helsinškog odbora za ljudska prava BiH poručuju da je "nedopustivo da se ljudi klasifikuju na podobne i nepodobne" i da se na ovaj način ne poštuju  ljudska prava. Izvršni direktor, Branko Todorović kaže da je to matrica po kojoj ova vlast vlada već deset godina.

„Vlast demonstrira silu i šalje poruku da se oni koji žele da slobodno misle i govore, mogu naći na meti te moći. To je utjerivanje straha. Pogubno je to što se ovakve stvari ponavljaju a razlog je što se sve ostale poluge vlasti drže pod kontrolom. I vidite sad, to ne zabrinjava nikoga previše, ni medije, ni intelekutualce, jer sve prihvatamo to kao dio balkanskog političkog folklora, što je tragično“, kaže Todorović.

Nakon crnih listi 2008. godine, prije sedam godina pojavile se i lista potencijalnih izdajnika, objavljena u knjizi „Rušenje Republike Srpske – teorija i tehnologija prevrata“, koja je ugledala svjetlo dana uz obilnu finacijsku pomoć Vlade RS a čiji je autor Stefan Karagnović. Nekoliko godina kasnije, ispitivana je pronevjera novca kroz NVO „Istorijski projekat Srebrenica“, koju je Karganović vodio, ali nadležno tužilaštvo saopštilo je da lice za kojim se traga „nije bilo dostupno Tužilaštvu i organima gonjenja“. 

 Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu