Dinosaurusi koji su živjeli pod zemljom? Ideja koja je čak dospjela u bioskope sa serijom filmova „Ledeno doba“ (Ice Age). Prilično bizarna ideja. Ali, nova otkrića fosila ukazuju na ono u šta su paleontolozi dugo sumnjali: rani stanovnici naše zemlje su u svoje vrijeme razvili veliki broj staništa. Čini se da je podzemlje bilo jedno od njih. Ova strategija je manjim biljojedima davala odlučujuću prednost u vremenu sa brojnim predatorima.

Novo otkriće ranije nepoznate vrste dinosaurusa

Tokom iskopavanja u američkoj državi Juta, istraživači sa Državnog univerziteta Sjeverne Karoline uspjeli su da identifikuju novu vrstu dinosaurusa: Fona herzogae, mali biljojed veličine psa. Živio je prije 99 miliona godina u dobu krede, oko 30 miliona godina prije Tiranosaurusa (T-Reks). Dinosaurusi koji su se hranili biljkama poput „Fona herzogae“ bili su važan dio ekosistema u periodu krede. Ali istraživanja i dalje daju vrlo malo, posebno o manjim biljojedima. Istraživački tim je bio utoliko više zadovoljan što je pronašao nekoliko veoma dobro očuvanih fosila.

Dobro očuvanje otvara pitanja

Većina fosila novootkrivene vrste zaista je bila kompletna i na svojim prvobitnim pozicijama. Obično, posebno mali fosili nisu tako dobro očuvani. Zbog svoje veličine, kosti su krhkije i stoga podložnije truljenju.

Stijene - gdje su fosili pronađeni - nalaze se u rječnom basenu. U tamošnjim uslovima, manje kosti su često bile brzo razbacane ili ugrizene od strane lešinara. Moguće objašnjenje za mnoge dobro očuvane fosile moglo bi biti da je ova vrsta dinosaurusa razvila prilično neobično stanište.

„Fona herzogae" bi mogao biti dinosaurus koji je živio barem djelimično pod zemljom. Ovo bi moglo objasniti kako se sačuvalo toliko, skoro netaknutih primjeraka. Smatra se da su tijela već bila pod zemljom u trenutku smrti. Ovo je moglo pomoći u očuvanju. Podzemna konstrukcija je možda služila kao neka vrsta zaštitne grobnice od vremenskih i drugih smetnji.

Uspješna strategija preživljavanja

Još jedan pokazatelj podzemnog načina života je da su neki fosili čak bili isprepleteni. To je ono što biste očekivali od životinja koje dijele malo sklonište. Kopanje podzemnih pećina je možda bila uspješna strategija za traženje skloništa. Ovo bi objasnilo zašto su mali biljojedi poput "Fona herzogae" uspjeli da se tako razmnože uprkos brojnim predatorima.

Tijelo prilagođeno podzemnom načinu života

U analizi kostiju, tim je pronašao još nekoliko znakova podzemnog načina života. „Fona herzogae“ je vjerovatno koristio zadnje noge kao lopate za kopanje. Na to ukazuju uvećana stopala i snažni mišići na zadnjim nogama. Pored toga, torzo ima spojene komponente kuka. Sakralni pršljenovi su takođe bili jače povezani jedni sa drugima - moguća adaptacija za zaštitu od torzionih sila tokom kopanja.

Uzrok smrti ostaje nejasan

Tačne okolnosti ovog otkrića fosila ukazuju na nešto drugo. Činjenica da je nekoliko primjeraka pronađeno na jednom mjestu sugeriše da dinosaurusi možda nisu umrli prirodnom smrću. Mora da su iz nekog razloga ostali zatrpani u svojoj pećini. To bi objasnilo kako su neoštećene kosti mogle da ostanu u zemlji tako dugo. Međutim, tačan uzrok toga možda se nikad neće saznati.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na
Instagramu