Romi protiv nacista: „Bili smo i heroji“
21. oktobar 2026
Za više od pola miliona Roma u Češkoj i Slovačkoj, 15. oktobar 2026. bio je značajan dan. Tada je u praškom Muzeju nacionalnog preporoda Roma otvorena izložba o jednom uglavnom zaboravljenom poglavlju čehoslovačke istorije: Romima koji su učestvovali u pokretu otpora tokom njemačke nacističke okupacije i razbijanja Čehoslovačke od 1938. do 1945. godine.
Češki i slovački Romi do sada su se u istoriji Drugog svjetskog rata pojavljivali gotovo isključivo kao žrtve Holokausta nad Romimai Sintima.
Na području takozvanog Protektorata Češke i Moravske njemački nacisti su ubili oko devedeset odsto čeških Roma.
Manje je poznato da su se brojni češki i slovački Romi borili protiv okupatora kao partizani u grupama otpora i kao vojnici čehoslovačke ilegalne vojske „Odbrana nacije“. Dokumentovani su primjeri oko 1.400 ljudi.
Izložba predstavlja prekretnicu u sagledavanju uloge Roma tokom Drugog svjetskog rata – barem se tome nada direktor muzeja Emil Ščuka, pravnik, nekadašnji tužilac i jedan od najpoznatijih čeških romskih aktivista.
„Nismo bili samo žrtve, bili smo i heroji“, rekao je Ščuka na otvaranju izložbe. „Mnogi ne znaju da smo se mi Romi borili protiv nacizma, čak ni među samim Romima.“
I Romi imaju svoje heroje
Direktor muzeja Emil Ščuka obratio se stotinama posjetilaca otvaranja izložbe, mahom Roma iz Češke i Slovačke. Osmisliti i otvoriti ovu izložbu, rekao je, „bilo je nešto što je moja generacija dugovala tim romskim herojima, a danas taj dug vraćamo“.
Pozvao je prisutne: „Dovedite ovamo svoju djecu i unuke kako bi vidjeli i shvatili da i Romi imaju svoje heroje!“
Ščuka je ukazao i na to da je ova tema decenijama bila na margini interesovanja istoriografije. Zato su Romi odlučili da sami dokumentuju sudbine svojih ratnih heroja.
Izložba detaljno predstavlja životne priče stotinu najznačajnijih romskih partizana i vojnika češke ilegalne vojske i grupa otpora.
„U arhivama smo pronašli više od 1.400 romskih boraca. Za ovu izložbu odabrali smo stotinu najzanimljivijih ljudi i sudbina“, rekao je na otvaranju kustos izložbe Radoslav Ščuka.
Tema bez naučnih istraživanja?
Među njima je Anton Facuna, podoficir američke obavještajne službe OSS. On je u oktobru 1944. avionom prebačen na tajni zadatak u Slovačku, koja je od 1939. do 1945. bila Hitlerova marionetska država.
Tu je i Jozef Serinek, poznat pod nadimkom "Crni partizan iz Visočine". Uspio je da pobjegne iz nacističkog koncentracionog logora za Rome u Letiju, a potom je na Češko-moravskoj visoravni osnovao veliku partizansku jedinicu „Čapajev-Černi“ i njome komandovao.
Češki predsjednik Miloš Zeman posthumno mu je 2022. dodijelio medalju i odlikovao ga kao heroja. Pred kraj života Serinek je sjećanja ispričao istoričaru Janu Tesaržu, koji je potom napisao trotomnu knjigu „Češka ciganska rapsodija“.
Uz izuzetak Tesaržove knjige, češki i slovački istoričari do danas nisu pretjerano istraživali romski otpor. „Nije mi poznat nijedan naučni istorijski rad koji se bavi otporom Roma nacizmu“, kaže za DW Prokop Tomek, istoričar Vojnoistorijskog instituta u Pragu.
„Ne djeluje mi pretjerano procjena da je 1.400 Roma učestvovalo u borbi protiv nacizma u redovima pokreta otpora i vojske u inostranstvu. To odgovara udjelu romskog stanovništva u Čehoslovačkoj“, komentariše Tomek.
„Izložba o otporu Roma nacizmu tokom rata nesumnjivo predstavlja pionirski poduhvat“, dodaje Tomek.
Strah od izjašnjavanja kao Rom
Mnogi Romi u Češkoj i Slovačkoj ni danas se javno ne izjašnjavaju o etničkoj pripadnosti. Razlog su i iskustva nacističkog genocida nad Romima i Sintima, koja se prenose s generacije na generaciju.
Češki istoričari i političari i danas se spore oko toga u kojoj su mjeri češke vlasti Protektorata učestvovale u istrebljenju Roma. Zakonom propisana policijska evidencija svih Roma, uvedena u Čehoslovačkoj 1927. godine, olakšala je istrebljenje njemačkim nacistima.
Prema procjenama češke vlade, u zemlji danas živi oko 250.000 Roma. Međutim, na popisu stanovništva 2021. godine samo 21.000 ljudi izjasnili su se kao pripadnici te etničke zajednice – manje od desetine stvarnog broja.