1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a
PolitikaČeška Republika

Romi protiv nacista: „Bili smo i heroji“

Luboš Palata
21. oktobar 2026

Romi su u istoriji Drugog svjetskog rata uglavnom predstavljeni kao žrtve genocida. Nova izložba u Pragu podsjeća na njihove partizane i vojnike koji su se borili protiv nacista – i decenijama ostali zaboravljeni.

Eksponat na izložbi "Romi - heroji otpora"
U praškom Muzeju nacionalnog preporoda Roma otvorena je izložba o jednom uglavnom zaboravljenom poglavlju čehoslovačke istorijeFoto: Luboš Palata/DW

Za više od pola miliona Roma u Češkoj i Slovačkoj, 15. oktobar 2026. bio je značajan dan. Tada je u praškom Muzeju nacionalnog preporoda Roma otvorena izložba o jednom uglavnom zaboravljenom poglavlju čehoslovačke istorije: Romima koji su učestvovali u pokretu otpora tokom njemačke nacističke okupacije i razbijanja Čehoslovačke od 1938. do 1945. godine.

Češki i slovački Romi do sada su se u istoriji Drugog svjetskog rata pojavljivali gotovo isključivo kao žrtve Holokausta nad Romimai Sintima. 

Na području takozvanog Protektorata Češke i Moravske njemački nacisti su ubili oko devedeset odsto čeških Roma.

Manje je poznato da su se brojni češki i slovački Romi borili protiv okupatora kao partizani u grupama otpora i kao vojnici čehoslovačke ilegalne vojske „Odbrana nacije“. Dokumentovani su primjeri oko 1.400 ljudi.

Izložba predstavlja prekretnicu u sagledavanju uloge Roma tokom Drugog svjetskog rata – barem se tome nada direktor muzeja Emil Ščuka, pravnik, nekadašnji tužilac i jedan od najpoznatijih čeških romskih aktivista. 

Izložba predstavlja prekretnicu u sagledavanju uloge Roma tokom Drugog svjetskog rataFoto: Luboš Palata/DW

„Nismo bili samo žrtve, bili smo i heroji“, rekao je Ščuka na otvaranju izložbe. „Mnogi ne znaju da smo se mi Romi borili protiv nacizma, čak ni među samim Romima.“

I Romi imaju svoje heroje

Direktor muzeja Emil Ščuka obratio se stotinama posjetilaca otvaranja izložbe, mahom Roma iz Češke i Slovačke. Osmisliti i otvoriti ovu izložbu, rekao je, „bilo je nešto što je moja generacija dugovala tim romskim herojima, a danas taj dug vraćamo“.

Pozvao je prisutne: „Dovedite ovamo svoju djecu i unuke kako bi vidjeli i shvatili da i Romi imaju svoje heroje!“

Ščuka je ukazao i na to da je ova tema decenijama bila na margini interesovanja istoriografije. Zato su Romi odlučili da sami dokumentuju sudbine svojih ratnih heroja.

Izložba detaljno predstavlja životne priče stotinu najznačajnijih romskih partizana i vojnika češke ilegalne vojske i grupa otpora.

„U arhivama smo pronašli više od 1.400 romskih boraca. Za ovu izložbu odabrali smo stotinu najzanimljivijih ljudi i  sudbina“, rekao je na otvaranju kustos izložbe Radoslav Ščuka.

Tema bez naučnih istraživanja?

Među njima je Anton Facuna, podoficir američke obavještajne službe OSS. On je u oktobru 1944. avionom prebačen na tajni zadatak u Slovačku, koja je od 1939. do 1945. bila Hitlerova marionetska država. 

Tu je i Jozef Serinek, poznat pod nadimkom "Crni partizan iz Visočine". Uspio je da pobjegne iz nacističkog koncentracionog logora za Rome u Letiju, a potom je na Češko-moravskoj visoravni osnovao veliku partizansku jedinicu „Čapajev-Černi“ i njome komandovao. 

Izložba detaljno predstavlja životne priče stotinu najznačajnijih romskih partizana i vojnika češke ilegalne vojske i grupa otporaFoto: Luboš Palata/DW

Češki predsjednik Miloš Zeman posthumno mu je 2022. dodijelio medalju i odlikovao ga kao heroja. Pred kraj života Serinek je sjećanja ispričao istoričaru Janu Tesaržu, koji je potom napisao trotomnu knjigu „Češka ciganska rapsodija“.

Uz izuzetak Tesaržove knjige, češki i slovački istoričari do danas nisu pretjerano istraživali romski otpor. „Nije mi poznat nijedan naučni istorijski rad koji se bavi otporom Roma nacizmu“, kaže za DW Prokop Tomek, istoričar Vojnoistorijskog instituta u Pragu.

„Ne djeluje mi pretjerano procjena da je 1.400 Roma učestvovalo u borbi protiv nacizma u redovima pokreta otpora i vojske u inostranstvu. To odgovara udjelu romskog stanovništva u Čehoslovačkoj“, komentariše Tomek.

„Izložba o otporu Roma nacizmu tokom rata nesumnjivo predstavlja pionirski poduhvat“, dodaje Tomek.

Strah od izjašnjavanja kao Rom

Mnogi Romi u Češkoj i Slovačkoj ni danas se javno ne izjašnjavaju o etničkoj pripadnosti. Razlog su i iskustva nacističkog genocida nad Romima i Sintima, koja se prenose s generacije na generaciju.

Češki istoričari i političari i danas se spore oko toga u kojoj su mjeri češke vlasti Protektorata učestvovale u istrebljenju Roma. Zakonom propisana policijska evidencija svih Roma, uvedena u Čehoslovačkoj 1927. godine, olakšala je istrebljenje njemačkim nacistima.

Prema procjenama češke vlade, u zemlji danas živi oko 250.000 Roma. Međutim, na popisu stanovništva 2021. godine samo 21.000 ljudi izjasnili su se kao pripadnici te etničke zajednice – manje od desetine stvarnog broja.

Preskoči naredno područje Aktualno na početnoj stranici

Aktualno na početnoj stranici

Preskoči naredno područje Ostale teme