Ogromno gradilište na zapadnoj strani istanbulskog trga Taksim nemoguće je previdjeti. Iza kranova i skela, konture novog zdanja su u posljednje četiri godine bile sve vidljivije. Ovog petka džamiju Taksim svečano je otvorio predsjednik Recep Tayyip Erdogan.

Džamija je zapravo trebala da se otvori sredinom maja, odmah nakon ramazanskog posta. Ali zbog strogih mjera protiv korone, svečno otvaranje je odgođeno.

Rušenje kulturnog centra Ataturk

Džamija je samo jedna etapa u redizajniranju trga Taksim. To je predsjednik Erdogan obećao svojim pristalicama nakon pobjede na parlamentarnim izborima 2011. godine. Na Trgu Taksim trebaju se graditi nove zgrade - stare nestaju. Erdogan bi želio da se u svom sopstvenom stilu arhitektonski ovjekovječi.

Znameniti kulturni centar Ataturk srušen je u februaru 2018. godine, kako bi mogla biti sagrađena nova opera. Treći građevinski projekat zapravo je planiran u susjednom parku Gezi: tamo bi trebala biti obnovljena kasarna iz osmanlijskog doba. Kontroverzni projekat izgradnje pokrenuo je proteste u parku Gezi 2013. godine, koji su suzbijeni policijskim nasiljem. Izgradnja kasarne u međuvremenu je obustavljena.

Za turskog novinara Kemala Cana je Taksim džamija izraz politike koja se služi simbolima. "Ideja koja iza toga stoji je manifestacija nacionalističkih i konzervativnih simbola u obliku monumenata", kaže stručnjak za urbanizam. U isto vrijeme, Erdogan želi istisnuti simbole sekularne Republike Turske. Većinu glavnih građevinskih projekata iz perioda Erdogana karakterizira "ideološka simbolika" u kojoj prevladavaju religiozni, osmanlijski i seldžučki motivi.

Otvaranje džamija kao simbola moći

Taksim džamija je takođe jedan od niza spektakularnih projekata gradnje džamija u novije vrijeme. Džamija Camlica svečano je otvorena u maju 2019. godine. Ova danas najveća džamija u Turskoj podignuta je na obroncima planinskog vijenca u azijskom dijelu Istanbula. U julu 2020. Aja Sofija je od muzeja pretvorena u džamiju- oba projekta izazvala su kontroverzne rasprave u turskoj javnosti.

Novinar Can move džamije vidi kao simbole moći koji bi trebali uticati na um stanovništva. Ali to još nije uspjelo. Država je u ozbiljnoj političkoj krizi: "Trenutno se dovodi u pitanje moć vlade. Podrška, koju ona ima, jenjava i pojavljuju se sve konkretniji problemi."

Istanbulska komora arhitekata: džamija nepotrebna

Mücella Yapici, članica Istanbulske komore arhitekata (TMMOB), takođe naglašava važnost simbolike koju ima Taksim džamija. Projekt gradnje džamije u urbanom području obično mora uzeti u obzir potrebe grada, kritizira ova arhitektica. "Zbog toga smo se usprotivili projektu - od početka smo imali pritužbe na veličinu, funkcionalnost i lokaciju."

Ova arhitektica je skeptična zbog redizajna istorijskog trga Taksim. "Tamo se za vrijeme Osmanlijskog carstva nalazio takozvani Maksem - mjesto, odakle je voda distribuirana po cijelom gradu." Pored toga, trg je "zaštićeno područje" zbog brojnih „republikanskih" zgrada. Na primjer, na trgu Taksim nalazi se "Spomenik Republike", kojim se obilježava osnivanje Turske Republike 1923. godine.

Trg Taksim: ideološko bojište?

Kritičari iznose optužbe da Erdogan, naglašavanjem osmanlijske prošlosti, želi potisnuti tradiciju Republike u drugi plan. Trg Taksim sa svojom simbolikom i kulturom sjećanja, koja se odnosi na Atatürkovo stvaranje Republike i koja simbolizira modernizaciju Turske, uvijek je bio trn u oku reakcionarnim snagama. Takođe i zato što ovdje postoji crkva (katedrala Svetog Duha), trg Taksim  je postao "bojno polje", zaključuje Yapici.

Turski predsjednik poznat je po svojoj sklonosti gigantskim građevinskim projektima. To su novi aerodrom, najveća džamija u Turskoj ili tunel ispod Bospora sagrađen ispod zemlje u vrlo kratkom vremenskom roku. Erdogan bi volio da izgradi projekat vještačkog tjesnaca, paralelno sa Bosporom.

Njegovi građevinski projekti  često podsjećaju na osmansko naslijeđe Turske. Treći most na Bosforu završen je u avgustu 2016. godine. I ovaj projekat je realiziran uprkos masovnim protivljenjima opozicije i ekologa. Posebno je kritizirano što je most dobio ime po osmanlijskom sultanu i kalifu Selimu I, koji je bio odgovoran za masakre nad Alevitima u 16. vijeku.

Sa turskog adaptirao: Daniel Derya Bellut

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu