Putovanja avionima, velike kuće i znatno veća konzumacija - prema studiji organizacije Oxfam, bogati ljudi, koji to sebi mogu priuštiti, nesrazmjerno više doprinose globalnom zagrijavanju od običnih smrtnika. U Njemačkoj, oni troše 15 puta više emisija ugljičnog dioksida (CO2) od siromašnijih ljudi.  U kojoj mjeri jedna osoba živi štetno u odnosu na klimu,  očigledno ima mnogo veze sa zaradom i imovinom, koju posjeduju. Prema studiji organizacije za razvoj i pomoć Oxfam, tokom 2019. godine najbogatiji postotak svjetske populacije izazvao je toliko stakleničkih plinova štetnih za klimu, koliko proizvede pet milijardi ljudi, od kojih su dvije trećine siromašni. To pokazuje izvještaj "Climate Equality: A Planet for the 99 Percent" (Klimatska jednakost – Planeta za 99%), koji je sada predstavljen svijetu. Oxfam je predstavio studiju uoči Svjetske konferencije UN-a o klimatskim promjenama COP28, koja počinje 30. novembra u Dubaiju. U Njemačkoj je u 2019-oj godini  najbogatiji postotak stanovnika izazvao 83,3 tone emisija CO2 po glavi stanovnika, godišnje. To je preko 15 puta više CO2 od količine koju uzrokuje manje imućna, siromašnija polovina njemačkog stanovništva. Ona je potrošila 5,4 tone CO2 po glavi stanovnika, godišnje.

(Op.red: Prema podacima Savezne službe za statistiku krajem 2020-e godine je 1,1 posto stanovnika na svijetu posjedovalo 45,8 posto imovine, dok je 55 posto raspolagalo sa ukupno 1,3 posto imovine.)

- pročitajte i ovo:  Zaštita klime - radikalna i brža

Ekstremno bogatstvo nepovoljno se odražava na klimatske promjene

Uzrok je pojačano konzumiranje kod bogatih, koje je štetnije za klimu. „Svojom ekstremnom potrošnjom, bogati i superbogati potpiruju klimatsku krizu, koja je egzistencijalna prijetnja za milijarde ljudi u vidu toplotnih talasa, suša ili poplava, posebno u zemljama globalnog juga s niskim prihodima", rekao je Oxfamov referent za socijalnu nejednakost Manuel Schmitt. On je naglasio kako je ekstremno bogatstvo bitna pokretačka snaga klimatske krize.

Prema izvještaju organizacije Oxfam, bogatiji ljudi se, kada je u pitanju potrošnja, ponašaju na način koji je znatno štetniji za klimu - na primjer kroz češća putovanja avionom, veće kuće i, u ekstremnim slučajevima, luksuzne vile, mega jahte i privatne avione. U najbogatiji postotak svjetske populacije u 2019. godini spadali su ljudi s godišnjim prihodom većim od 140.000 američkih dolara, a najbogatiji postotak njemačkog stanovništva činili su ljudi s godišnjim prihodom od preko 256.000 eura (280.000 američkih dolara).

- pročitajte i ovo:  Za spas planete – treba da radimo manje?

Oxfam poziva na nove poreze za koncerne koji štete klimi

Oxfam je saopštio da je sada potrebno uvesti nove poreze koncernima i kompanijama koji štete klimi, kao i poreze na imovinu i prihode superbogatih. Time bi se značajno povećao finansijski okvir za prelazak na obnovljive izvore energije. Postoji i potreba za „prevazilaženjem postojećeg ekonomskog sistema, usmjerenog na sticanje profita, eksploataciju prirodnih resursa i stil života orijentisan na konzumiranje".

Rezultati iz studije Oxfama poklapaju se sa analizom, koju je u martu 2023. objavio njemački list Tageszeitung  ("taz"). Prema objavljenim podacima taz-a, najbogatiji ljudi u Njemačkoj emituju nebrojeno više stakleničkih plinova štetnih za klimu od običnih ljudi odnosno prosječnih stanovnika.. Dok su najsiromašniji emitovali nešto više od tri tone CO2 godišnje u 2019., jedan posto najbogatijih je emitovao oko 105 tona - skoro 35 puta više, navodi list, pozivajući se na podatke World Inequality Labs (Svjetske laboratorije za nejednakost) - istraživačkog centra na čelu sa ekonomistom Thomasom Pikettyem.

ARD-Tagesschau/jr

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu