Kad je bespilotna letjelica u subotu ušla u bugarski zračni prostor i eksplodirala na polju suncokreta blizu sela Kardam na sjeveroistoku Bugarske, tek oko 100 metara od graničnog prijelaza s Rumunijom, postavilo se pitanje odakle je letjelica došla.

Nakon provjere na terenu, bugarsko je Ministarstvo odbrane priopćilo da je riječ o dronu-mamcu tipa Maja, proizvedenom u Ukrajini, koji se koristi za aktiviranje i zavaravanje neprijateljskih sustava obrane od dronova.

I dok su i bugarski i ukrajinski dužnosnici potvrdili da prva eksplozija drona na bugarskom teritoriju od ruske invazije na Ukrajinu 2022. nije bila namjerna, slučaj je dobio politički naboj.

Bugarsko Ministarstvo vanjskih poslova je u ponedjeljak pozvalo ukrajinskog veleposlanika i istaknulo da je "svaki neovlašteni ulazak u bugarski zračni prostor neprihvatljiv". Kijev je obećao potpunu suradnju u razjašnjavanju okolnosti incidenta.

Što se zna o incidentu?

U 8:10 sati po lokalnom vremenu u subotu, policijska je patrola blizu graničnog prijelaza Kardam, na granici između Bugarske i Rumunije, čula eksploziju.

Policijske i vojne jedinice ogradile su područje nakon što je utvrđena točna lokacija palog drona na polju.

U svojoj prvoj izjavi o tom pitanju, bugarski je premijer Rumen Radev rekao da nije bilo ni žrtava, ni štete na infrastrukturi, ali je tvrdio da je dron nosio "znatnu količinu eksploziva".

Dužnosnici na terenu iznijeli su manje dramatičnu sliku, rekavši da eksplozija nije stvorila ni krater i da je oštećeno tek nekoliko stabljika suncokreta.

No dron je pao oko kilometar od bugarske kompresorske stanice na trasi Transbalkanskog plinovoda, koji povezuje Tursku i Ukrajinu, i u neposrednoj blizini rumunjske stanice.

To je najprije otvorilo pitanja o tome je li ta ključna infrastruktura mogla biti potencijalna meta.

Premijer Radev rekao je da dron nisu otkrili ni rumunski, ni bugarski, ni drugi NATO radari, ukazujući na nedostatak napredne opreme koja bi bila u stanju otkriti tragove tako malih letjelica, koje obično lete vrlo nisko.

Poziv na buđenje za Bugarsku

Subotnji incident s dronom bio je međutim poziv na buđenje za Bugarsku kada su u pitanju odbrambene sposobnosti.

"Da, trebaju nam novi protudronski sustavi koje treba brzo kupiti", izjavio je ministar obrane Dimitar Stojanov u ponedjeljak u intervjuu za javni TV-servis BNT.

Iako je Bugarska nedavno ojačala svoje zračne odbrambene kapacitete u sjeveroistočnom dijelu zemlje, i to nakon povećanog broja upada dronova u susjednoj Rumuniji, ta odbrana nije spriječila povredu zračnog prostora.

Stojanov je rekao da Bugarska želi nabaviti do 10 protudronskih sustava i sustava za elektroničko ratovanje kroz mehanizam EU-a SAFE te ubrzati kupnju radara, iako je priznao da bi to i dalje bilo nedovoljno za "sveobuhvatnu pokrivenost" zemlje.

"Ratovi dronova vode se pored nas od 2023., a nisu usvojene nikakve konkretne mjere", rekao je, dodajući da Bugarska nema ni protudronsku strategiju, ali da će njegovo ministarstvo takvu izraditi.

Bugarska se sada pridružuje popisu evropskih zemalja koje su zabilježile upade dronova povezane s ruskom invazijom na Ukrajinu i koje su odlučile pojačati svoje odbrambene sposonosti.

Je li Rusija bila umiješana?

S obzirom na to da je dron-mamac djelomično uništen, stručnjaci tek trebaju utvrditi njegovu tačnu putanju prije nego što je prešao Rumuniju i ušao u Bugarsku.

Prema Stojanovu, GPS sustav drona nije bio zaštićen, što je moglo omogućiti manipulaciju njegovim kretanjem.

Iako Rusiju nije izravno naveo kao moguću odgovornu silu za incident, rekao je da bi pad mogao biti uzrokovan takozvanom spoofing kampanjom, elektroničkim napadom koji manipulira GPS signalima drona.

Ukazao je i na moguć tehnički kvar, budući da je utvrđeno da je čip letjelice bio neispravan.

Ministarstvo odbrane odbilo je reći istražuje li se aktivno hipoteza o ruskom spoofingu te je DW-ova pitanja uputilo Vojnom tužiteljstvu, koje do objave ovog teksta nije odgovorilo.

Rusija hvali "suzdržan" odgovor Bugarske

Bivši ministar obrane Todor Tagarev, međutim, smatra vjerovatnim da je Rusija imala ulogu u padu drona.

"Najvjerovatnija je hipoteza da je elektroničko ratovanje dovelo do gubitka kontrole nad tim dronom kao rezultat ruskih djelovanja", izjavio je Tagarev za DW, dodajući da bugarske vlasti imaju potrebne informacije da isključe tu mogućnost - ako to nije slučaj.

Dok se istraga nastavlja, vlada javno nije spominjala Rusiju i umjesto toga traži odgovore od Ukrajine.

Bugarska reakcija na ovaj slučaj čak je pozdravljena u Moskvi, gdje je Jurij Pilipson, visoki predstavnik ruskog Ministarstva vanjskih poslova, pohvalio Radevljevu vladu zbog "suzdržanije" i "racionalnije" retorike prema ratu u Ukrajini.

Incident ukazuje na "pragmatičniji" zaokret bugarske vanjske politike

Bugarsko je Ministarstvo vanjskih poslova iskoristilo incident da ponovi kako se sigurnost u regiji može postići samo diplomatijom, nakon što je pozvalo ukrajinskog ambasadora.

"Ovaj rat neće biti odlučen na bojištu, nego diplomatskim koracima", izjavio je ministar obrane Stojanov, ponavljajući dugogodišnje stajalište premijera.

Bivši predsjednik i pilot borbenog aviona, Radev je u aprilu sa svojom strankom Napredna Bugarska osvojio apsolutnu većinu u parlamentu.

Dok je zemlja dotad bezrezervno podržavala Ukrajinu, nova je vlada donijela promjenu vanjske politike zemlje, obećavajući "pragmatičniji" pristup i prema ratu u Ukrajini.

Tokom posljednja tri mjeseca Bugarska je obustavila državne isporuke oružja Ukrajini, blokirala nastojanja EU-a da poglavara Ruske pravoslavne crkve uvrsti u svoj paket sankcija, te odbila poziv francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se pridruži Koaliciji voljnih, koja okuplja više od 30 zemalja koje podupiru Ukrajinu.

"Mislim da je bugarski ministar vanjskih poslova prebrzo pozvao ukrajinskog ambasadora umjesto ruskog", izjavio je Tagarev za DW. "Nije važno čiji je dron, već čije su radnje dovele do toga da je on završio ovdje."