1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Pet godina aneksije Krima: Šta je ostalo?

Roman Gončarenko
16. mart 2019

Aneksija Krima je 2014. godine ruskom rukovodstvu obezbijedila rekordnu popularnost među stanovništvom. Pet godina kasnije je nestala euforija, Putinova popularnost opada, a jedna dilema postoji među građanima.

Foto: picture-alliance /dpa/EPA/A. Pedko

Kada se sa ruskim ekspertima govori o "Krim-efektu” ili "Krim-bonusu” onda je to u prošlom vremenu. Prema ispitivanjima javnog mnijenja popularnost predsjednika Vladimira Putina je ponovo na nivou na kojem je bila prije aneksije ovog ukrajinskog poluotoka. Od aneksije, koju u Kijevu nazivaju "okupacijom”, a u Moskvi "ponovnim ujedinjenjem”, prošlo je pet godina.

Prije pet godina su najprije maskirani i teško naoružani muškarci bez obilježja preuzeli vlast na Krimu. Onda je, 16. marta 2014. godine, ruska vlada organizirala protuzakoniti referendum o odvajanju poluotoka od Ukrajine. Rezultati referenduma na međunarodnoj razini nisu priznati. 18. marta 2014. godine je ruski predsjednik Putin unilateralno proglasio "priključenje” Krima Rusiji.

Rusi opijeni aneksijom Krima

Putin na proslavi četvrte godišnjice aneksije krimaFoto: Reuters/M. Shemetov

To je u Rusiji izazvalo izraziro rijetko viđen val euforije. Putinova omiljenost je porasla na više od 80 posto. Prije toga je iznosila oko 60 posto. "Mogu to uporediti sa opijenošću”, rekao je Nikolaj Petrov sa Ruske visoke škole za ekonomiju u Moskvi. "Tada, 2014. godine, su ljudi imali osjećaj da je sve moguće, da je sve dozvoljeno. Ljudi su bili opijeni svojom ponovno pronađenom veličinom. Osjećaj zabrinutosti je skoro u istom omjeru splasnuo”, kaže Petrov.

Kontantin Gaase iz moskovskog Carnegie-Centra je siguran da je "Krim-efekat” bio jednokratan i da se ne može porediti sa drugim događajima u ruskoj istoriji. "Pokušaj da se ovaj efekt ponovi bi propao”, kaže Gaase. "On nije ograničen na propagandu. Aneksija Krima je mnogima dala mogućnost da otvoreno izraze ono što se prije nisu usuđivali”, kaže on.

Razočarenje među pragmatičarima

Aleksej Titkov iz nevladine organizacije Inicijativa za civilno društvo razlikuje dvije grupe Rusa koji su prije pet godina podržali Putinov postupak na Krimu. Riječ je o ukupno dvije trećine stanovništva. "Neki su vrlo poletni kada je riječ o ratničkim temama, naginju ka radikalnim nazorima poput vojnog djelovanja ili kompletnog prekida odnosa sa Zapadom”, kaže Titkov. Drugi su, prema njegovim riječima, oprezniji i pragmatičniji. Upravo u toj grupi su se, kako kaže Titkov, dogodile najveće promjene proteklih godina.

To da "Krim-Bonus” više ne privlači popularnost postalo je jasno najkasnije u ljeto 2018. godine. Nakon najave penzione reforme i sa tim povezanog podizanja starosne granice za odlazak u penziju došlo je do smanjenja Putinove popularnosti koja sada iznosi 64 posto.

Ipak otrežnjenje je počelo već ranije, kažu eksperti. "Broj ljudi koji vjeruju da sankcije samo štete je počeo rasti već koncem 2014. godine”, kaže Titkov. Kada su ruske vlasti 2015. godine javno uništile ilegalno uvezene životne namirnice to je brojne Ruse negativno iznenadilo. Oni su doduše i dalje podržavali vanjsku politiku Kremlja, ali su ipak osjećali da stanje postaje sve lošije.

Krim više nije tema

Istorija poluostrva Krim

01:44

This browser does not support the video element.

Nova etapa u razvoju ruskog društva još nema obrise, ali su primjetne određene karakteristike: razočarenje, novi način vrednovanja stvari, frustracija.

Kremlj do sada nije pronašao nešto što bi moglo zamijeniti "Krim-efekt”. Put kojim bi poraslo raspoloženje među stanovništvom bi bila borba protiv korupcije - "scenario kao u Singapuru i Kini”, kaže Aleksej Titkov. "Ipak aktualni vlastodršci to iz različitih razloga ne mogu provesti i ograničavaju se na pojedinačne slučajeve i širom zemlje prije bezazlene figure kao što su guverneri i gradonačelnici”, kaže Titkov.

Skupa sa "Krim-efektom” u Rusiji je i društvena debata o stvarnoj pripadnosti poluotoka potpuno nestala. Međutim ona nikada nije zaista stvarno i vođena. Većina Rusa je aneksiju prihvatila kao datost. "Čak je i opozicija skoro prestala o tome govoriti”, kaže Konstantin Gaase iz Carnegie Centra. Jedan od najpoznatijih kritičara bio je bivši zamjenik šefa vlade Boris Njemcov, koji je ubijen 2015. godine.

Pri tome je pitanje pripadnosti Krima "za međunarodni pravni sistem još uvijek aktualno i bolno”, kaže Gaase. Ovo naponsko polje bi, kako kaže Gaase, moglo biti jedan od najvećih problema za rusko društvo i državu u narednih deset do dvadeset godina.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android