Odakle dolaze ovi ljudi? Je su li školovani?Hoće li naći posao ili stan? Ova, ali i brojna druga pitanja, bila su predmet diskusija u Njemačkoj tokom 2015. kada je u ovu zemlju ulazilo sve više i više izbjeglica.

I danas pet godina poslije se oko čuvene izjave njemačke kancelarke „Uspjet ćemo" (Wir schaffen das) vode emocionalne debate. No, sada se pak ne mora argumentirati strahovima i pretpostavkama, jer postoje brojke i fakti vezani za dolazak izbjeglica u Njemačku.  

Jasno je da je broj onih koji u ovoj zemlji podnose zahtjev za dobijanje azila od 2015. značajno opao. Tada je oko jedan milion osoba podnijelo takav zahtjev. Većina njih je došla iz Sirije, Afganistana i Iraka. Dakle, iz zemalja u kojima rat i teror predstavljaju svakodnevnu opasnost. 

Nisu svi koji su podnijeli zahtjev dobili pravo na azil. U vrijeme takozvane izbjegličke krize 2015. je brojka pozitivnih odluka za dobijanje azila bila posebno visoka. To bi se moglo pripisati činjenici da su brojne izbjeglice dolazile iz ratom zahvaćenih zemalja, poput Sirije.    

Treba li Njemačka izbjeglice kako bi smanjila sopstveni nedostatak radne snage? Ili, predstavljaju li izbjeglice preveliki teret za njemački socijalni sistem? I po tom pitanju je njemačka javnost podijeljena. Dok je Alternativa za Njemačku (AfD) prihvatanje izbjeglica, između ostalog, odbijala i zbog velikih troškova, druge stranke zastupljene u Bundestagu, kao i udruženja poslodavaca su tvrdili da je njihov dolazak jako važan za tržište rada.   

Danas je postalo jasno da je većini tih ljudi, koji su u Njemčkoj zatražili azil, najprije potrebno strukovno obrazovanje kako bi mogli dobiti posao. I u zavisnosti od zemlje porijekla tih osoba razlikuje se i nivo njihova obrazovanja.

Nedostatak stručnog obrazovanja i nepoznavanje njemačkog jezika razlozi su što brojne izbjeglice nisu mogle pristupiti njemačkom tržištu rada. U međuvremenu su dvije od tri osobe iz zemalja izvan Evropske unije koje žive u Njemačkoj i nalaze se u starosnoj dobi u kojoj mogu privređivati uspjele naći zaposlenje. Njihovo učešće na tržištu rada još uvijek je niže nego prije 2015. Na planu integracije izbjeglica se dakle još mnogo toga mora uraditi. 

Nešto više se uspjelo postići po pitanju smještaja tih osoba. Mnoge izbjeglice koje su 2016. bile smještene u prihvatne centre su u međuvremenu uspjele naći stanove. I svejedno da li je riječ o zapošljavanju, stanovanju ili kriminalitetu, Njemačka je i pet godina nakon čuvene kancelarkine izjave „Uspjet ćemo" podijeljena po pitanju izbjeglica. Broj onih koji su protiv primanja izbjeglica je od 2015. godine porastao.     

Danas je samo 11 posto Nijemaca za to da se u zemlju primi još više izbjeglica nego ranije. Porast te skepse postaje jasan i kada se među građanima provodi anketa o podršci izbjegličke politike Angele Merkel. Nju danas odbija jedna tijesna većina javnosti. I brojni građani koji su Merkelino „Uspjet ćemo" tada smatrali ispravnim, nisu više uvjereni u to.

I dok brojni statistički pokazatelji svjedoče o jednom pozitivnom bilansu, povjerenje u „Uspjet ćemo" Angele Merkel je pet godina poslije izbjegličke krize postalo manje. To je mješoviti bilans kancelarkine izbjegličke politike.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android