Danas su svakom poznati plakati s poznatim umjetničkim motivima: Monetovi lopoči ili Warholove limenke s juhom od rajčice vise u svakoj drugoj liječničkoj čekaonici ili hodnicima upravnih zgrada poduzeća. Plod je to potrebe za estetskim uzdizanjem nekog prostora a sve to omogućava masovna proizvodnja motiva.

Bog slikara i dobrog utrška

No to, kako pokazuje jedna upravo otvorena izložba u Stuttgartu, nije izum modernog vremena. „Postati poznat. Peter Paul Rubens" naziv je pregleda rada ovog, možda najpoznatijeg flamanskog majstora baroka čije su djela visila u gotovo svakoj imućnijoj kući tadašnjeg Antwerpena. 

Raskošne dame i mišićavi polugoli muškarci krasili su mnoge domove a i do danas je Rubens, rođen u njemačkom Siegenu 1577. a umro u Antwerpenu 1644., jedan od zastupljenijih klasičnih majstora u galerijama i zbirkama diljem svijeta. No kako je to ovom majstoru još za života uspjelo steći nadimak „Bog slikara" i od svog imena stvoriti marku?

Serijska proizvodnja

Odgovor leži u serijskoj proizvodnji. Već je odavno poznato da mnoga djela koja se pripisuju Rubensu nisu njegova, nego da su nastala u njegovoj radionici u kojoj je većina narudžbi obavljana kao na pokretnoj traci. „Za Rubensov uspjeh je bilo važno i mudro umrežavanje čime je spojem talenta i sposobnosti ovaj barokni slikar povećao potencijalni krug mušterija što je zaslužno za ogroman komercijalni uspjeh", kaže Sandra-Kristin Diefenthaler, kustosica Staatsgalerie u Stuttgartu u kojoj je ova izložba otvorena do kraja veljače/februara sljedeće godine. 

Izložba u Stuttgartu jasno dijeli platna koja su nastala iz kista samog slikara od onih koje su nastale u njegovoj radionici. „Ovdje je prije svega vidljivo kako je on već vrlo rano ulagao u timski rad kako bi brže i uspješnije isporučio sve narudžbe", kaže Diefenthaler. 

Timski rad

Doduše, djela iz Rubensove radionice se na aukcijama tretiraju kao djela majstora ali su to nerijetko djela njegovih učenika koji su nakon višegodišnjeg kopiranja poprimili tipične odlike Rubensa. Samo je tako moguće objasniti količine djela koja nose Rubensov potpis, ukupno preko 1.500.

Radionica se koristila još jednom tehnikom koja je isključivo služila bržoj i učinkovitijoj proizvodnji platna: tipiziranje likova. „Studija ženske glave" je lik koji se uvijek iznova pojavljuje na brojnim kompozicijama iz razdoblja između 1611. i 1621. što izložba u Stuttgartu zorno i pokazuje. Usprkos dojmu serijskog slikarstva, Rubensove kompozicije i danas zadivljuju složenošću koja počiva na, danas teško razumljivim, brojnim alegorijama na mitološke i biblijske motive.

nk(dpa)

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu