„Između Beograda i Prištine se odvija trgovinski rat koji je zaoštren odlukom Vlade Kosova da carine na robu iz Srbije poveća na 100 procenata. Ovom odlukom je takoreći zaustavljen srpski izvoz na Kosovo. Vlada Kosova je navela da je odluka o povećanju carina odgovor na agresivnu antialbansku politiku Srbije na međunarodnom nivou. No bivši diplomata, dobar poznavatelj Balkana i sadašnji vanjskopolitički savjetnik Wolfgang Petrisch pretpostavlja sa su razlozi unutarpolitičke prirode.

Petrisch je u razgovoru za austrijski Kurier rekao da je to „unutrašnja stvar Kosova kao reakcija na srbijansku politiku". „U Prištini vladaju velike razlike između predsjednika Hašima Tačija i premijera Ramuša Haradinaja. Predsjednik Tači je sa njegovim srbijanskim kolegom Aleksandrom Vučićem tokom ljeta uveo u razmatranje razmjenu teritorija s ciljem obostranog priznanja. To je na Kosovu odbijeno od strane premijera, ali vjerojatno i većine stanovništva. Premijer Haradinaj sada koristi carine kao političko oružje. To je u suprotnostima sa CEFT-om, a i Brisel zahtijeva povlačenje odluke", rekao je Petrisch za Kurier.

Na pitanje mogu li se uopće više voditi pregovori Petritsch je rekao: „Čini se kao da Priština sada, kada su pregovori zaglavili, pokušava stvoriti određeno činjenično stanje. Primjerice formiranje svoje vlastite vojske. To je loše za dijalog. Povjerenica EU za vanjsku politiku Federica Mogherini bi trebala nastupiti oštrije. Ona bi trebala zahtijevati dijalog, korak po korak, do priznanja. Sada bi bilo vrijeme za to. Vremenski okvir nije posebice veliki jer ova Europska komisija ima mandat samo još do aprila. Nakon izbora za Europski parlament u maju imat ćemo novi sastav Europske komisije. Tada ćemo imati jednog povjerenika bliskog Viktoru Orbanu, jednog Matteu Salviniju, Jaroslavu Kačinskom. K tomu dolazi da Orban i Salvini imaju bliske veze sa Putinom. Nova Komsija će ojačati Putinovu ulogu na Balkanu, stoga bi time mogli biti daleko od rješenja. K tomu dolazi jačanje utjecaja Kine i drugih u regionu. Sada se mora biti aktivan i iskoristiti povoljnu šansu. Sa novom Europskom komisijom to neće biti lako. Vidim opasnost da ovo postane zamrznuti konflikt u središtu Europe".

Petrisch je u intervjuu za Kurier ponovio da nije protiv razmjene teritorija između Kosova i Srbije. „Za mene bi to bila jedna vrsta poticaja za finale", rekao je Petrisch. „Mora se pokušati inicijativom EU stvoriti pozicija za pregovore. Možda to nije perfektno kao što bi moglo biti jer isključuje druge aspekte, poput ekonomije. Moralo bi se tamo podstaći ekonomski razvoj, stvoriti prekograničnu zonu slobodne trgovine. Prije 25 godina je u ovom regionu provedeno etničko čišćenje. Ljudi iz ekonomskih razloga napuštaju region. Hiljade njih. Rješenje mora biti uspostavljeno u okviru sveoubuhvatnih ekonomskih i trgovinskih programa. Carine su u tom smislu upravo suprotnost", rekao je Petritsch.

On je na pitanje novinara Kuriera mora li cilj neizostavno biti priznanje Kosova rekao: „Mora biti pronađena formula koja će sačuvati obraz svim stranama. Sama činjenica da Vučić razmišlja o razmjeni teritorija znači da će on u jednom trenutku priznati državu (Kosovo – op. red.)", rekao je Petritsch za Kurier.

Portal www.heise.de također piše o carinskom ratu između Beograda i Priština: „2007. godine je u studiji Instituta za europsku politiku (IEP) došla do zaključka da je Kosovo „čvrsto u rukama ograniziranog kriminala“ koji ima „dalekosežnu kontrolu nad vladajućim aparatom“.

U tom smislu se ništa bitno nije promijenilo. Umjesto toga je u ovom kontekstu spomenuti Hašim Tači danas predsjednik Kosova, a još sporniji Ramuš Haradinaj premijer. Uzme li se u obzir taj background malo čudi da se prošle sedmice zaista jasna većina zemalja članica Interpola usprotivila prijemu Kosova u ovu organizaciju.

Državno rukovodstvo Kosova je iskoristilo poraz na međunarodnom parketu da uvede stopostotne carine na robu iz Srbije i BiH, isključujući velike američke, europske i azijske proizvođače", piše portal heise.de. 

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android