Političko likovanje zbog odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine stavilo je u drugi plan ključnu odluku državnog Tužilaštva. Njome je nakon nekoliko mjeseci odbačena istraga protiv bivšeg predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, premijera Radovana Viškovića i aktuelnog predsjednika entitetskog parlamenta Nenada Stevandića. Oni su osumnjičeni za krivično djelo napada na ustavni poredak BiH, a kao razlog obustavljanja istrage navedeno je da „nema dovoljno dokaza da su osumnjičeni počinili krivično djelo“.

„Sačekali smo određeno vrijeme da se stvari iskristališu i bara malo izbistri i znali smo da nema šanse da se to podvede pod ustavni poredak“, rekao je Stevandić, istučići da je ovim priznata supremacija Narodne skupštine.

Potvrđena presuda Suda i odluka CIK-a

Samo nekoliko časova kasnije uslijedila je odluka Ustavnog suda BiH, kojom je odbačena apelacija Milorada Dodika na presudu kojom je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane političkog djelovanja. A sve to zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.

Iz Ustavnog suda su naveli da sud odbacuje obje apelacije – onu, koja se odnosi na presudu ali i na odluku Centralne izborne komisije, kojom je Miloradu Dodiku oduzet predsjednički mandat. Obrazloženo je da je u konkretnom slučaju CIK po službenoj dužnosti sproveo postupak utvrđivanja mandata.

„Idemo dalje. Mi računamo da možemo da idemo prema Evropskom sudu“, rekao je Dodik, komentarišući odluku. Ponovio je da nema povjerenja u institucije BiH i da je sada izgubljena svaka šansa za kompletiranje Ustavnog suda BiH.

„Mislili smo da ako taj krnji Ustavni sud pokaže bilo kakve minimalne elemente ustavnosti i poštivanja Ustava i zakona, da se gotovo isti dan vrate dvoje sudija u Ustavni sud. Sada mislim da je to apsolutno izgubljena šansa i prilika i da to ne treba činiti“, rekao je Dodik.

Inače, Ustavni sud BiH pored trojice stranih sudija koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, čini još šest sudija koje biraju entitetski parlamenti i to četiri u federalnom i dva u parlamentu RS. Nekima je mandat istekao, a neki su natjerani da se povuku i time dovedu do djelimične blokade suda, u kojem i dalje nema sudija iz RS.

Iznad Ustava i parlamenta

Dalji proces u Strazburu potvrđuje i Dodikov pravni tim, iz kojeg navode „da se domaćem pravosuđu ne može vjerovati“. Politički dio javnosti u RS posebno boli ponovljen stav Ustavnog suda, koji je potvrdio da je visoki predstavnik iznad Ustavnog suda ali i državnog parlamenta.

„...Ustavni sud je ukazao da je već ranije u više svojih odluka izrazio svoj stav da ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa 10, relevantnih rezolucija Savjeta bezbjednosti i bonske deklaracije, te da ta ovlaštenja nisu podložna kontroli Ustavnog suda“, navodi se u obrazloženju odluke Ustavnog suda BiH, navodeći da je visoki predstavnik „intervenisao“ u pravni sistem BiH.

„...I umjesto Parlamentarne skupštine BiH donio Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH. U tom pogledu, prema mišljenju Ustavnog suda, on je djelovao kao zakonodavna vlast BiH, te navedena dopuna KZBiH nesporno ima pravnu prirodu domaćeg propisa, čija kontrola ustavnosti nije predmet ove apelacije“, zaključuje sud. Za premijera RS ovo je posljednji ekser u kovčeg bh. pravosuđa.

„Zar je moguće da ovaj sud, koji štiti Ustav BiH, legalizuje akte koje nije donijela Parlamentarna skupština BiH, već štiti bonska ovlaštenja“, rekao je prvi čovjek entitetske vlade Savo Minić.

Izbori izvjesni - a vlada?

Odlukom Ustavnog suda BiH praktično je potvrđena presuda Dodiku, ali i odluka Centralne izborne komisije BiH. To sa jedne strane znači da su se stvorili uslovi da se održe prijevremeni izbori za predsjednika RS ovog mjeseca, ali i da se stvorio uslov za preispitivanje legitimiteta entitetske vlade. Nesrpska politička javnost smatra da je naredni korak suda jasan.

„Ako se bude pratio slijed događaja kao i do sada, za očekivati je da će odluka Ustavnog suda biti takva da Milorad Dodik nije bio u mandatu da predloži Savu Minića za predsjednika vlade“, smatra Ramiz Salkić, poslanik SDA u Narodnoj skupštini RS.

Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković poručio je da je presuda Ustavnog suda BiH “označila konačan kraj političke karijere Milorada Dodika“. U objavi na društvenim mrežama Konaković je ocijenio da su, uprkos pokušajima da Dodik u javnosti predstavi ishod procesa kao vlastitu pobjedu, činjenice potpuno drugačije i da je Dodik položio oružje, ponizio saradnike, saveznike i cijeli sistem vlasti u RS-u.

Sa druge strane, poslanik opozicione Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović vjeruje da nije slučajno da je gotovo paralelno sa odlukom suda donesena odluka o obustavljanju istrage Tužilaštva BiH.

„Sad će Dodik na Sud u Strazbur, očito je da je i ova presuda dio nagodbe, znamo da i tamo sjede stranci i naravno da je pravosuđe na izdisaju i ova presuda je očekivana. Završena je i jedna saga“, poručuje Vukanović.

Gubitnici i dobitnici

Ko je dobio, ko izgubio u procesima koji su vođeni na političko-pravnoj sceni BiH, pitaju se i pravnici. Ono što je trebalo biti „čista“ odluka i što se odnosilo na napad na ustavni poredak BiH završilo je ispod stola, dok je politički dio dobio pravne konture. Političko rukovodstvo RS stavilo je van snage sve akte kojima su urušili državni autoritet, a država nije uspjela da zaštiti svoj, već je taj posao prepustila strancu.

„Današnji dan je paradigma ovih šesnaest mjeseci: u istom danu pravosuđe BiH saopštava da ne postoji odgovornost političkog rukovodstva Republike Srpske za napad na ustavni poredak BiH, a da postoji za napad na Šmita“, mišljenja je pravnik iz Banjaluke Milko Grmuša, obrazlažući apsurd cijelog procesa.

„Svakom ozbiljnom pravniku je jasno da ne postoji odgovornost u slučaju „Šmit“ i itekako postoji odgovornost za napad na ustavni poredak BiH. Da je BiH država, kao što nije, metlom bi pomela i Šmita i Dodika i Nikšića i svakog ko se ogriješio o njen ustav i zakone“, kaže Grmuša, zaključivši da je u obesmišljavanju BiH, RS obesmislila samu sebe i obrnuto.