Činjenica da je Bosna i Hercegovina jedina zemlja u regionu koja nije sprovela Međunarodno istraživanje procjene znanja i vještina petnaestogodišnjih učenika- PISA, samo po sebi ne zaslužuje mnogo pažnje. Čak ni to da BiH nije učestvovala u PISA 2022 zbog zahtjeva iz Republike Srpske da bude vidljiva kao posebni subjekt u rezultatima testiranja. Pravi problem leži u činjenici da je polovina petnaestogodišnjaka u BiH funkcionalno nepismena i da prema testiranju iz 2018, zaostaje oko tri godine školovanja za svojim vršnjacima iz zemalja EU. I pored takvih rezultata, resorno ministarstvo koje je imalo pristup rezultatima iz 2018, nije uradilo ništa kako bi sprovelo potrebne reforme.

Krenimo redom. Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje BiH nadležna je između ostalog i za sprovođenje ovog sistema testiranja. S obzirom da su sve zemlje nakon pandemije bile zainteresovane za uvid u učenička postignuća, gotovo svi su učestvovali u testiranju PISA2022, čiji su rezultati objavljeni početkom decembra ove godine. Ipak, u BiH se to nije desilo zbog politike situacije, iako u nadležni kažu su sproveli sve potrebne procedure.

Zvanično-svi su ZA

„Agencija je paralelno pregovarala s organizacijama OECD (PISA istraživanje), ali i IEA (TIMSS  i ICILS), tražeći modalitete koji će ispuniti uslove za učešće RS, osiguravajući im veću vidljivost unutar međunarodnih studija", rekli su za DW iz ove agencije, ističući da su uslijedili i sastanci u Ministarstvu civilnih poslova BiH kako bi se ukazalo na značaj ovog testiranja i podataka koji bi bili dobijeni na taj način. 

„Tek nakon što je Agencija, nakon niza dodatnih kontakata, ispitala dodatne modalitete učešća naše države, o tome sačinila informaciju koju je preko Ministarstva civilnih poslova BIH dostavila svim mjerodavnim ministarstvima obrazovanja u BiH, objedinila povratne informacije te pripremila sveobuhvatan odgovor i izjašnjenje na predmetno traženje Vlade Republike Srpske - konačna, cjelovita informacija dostavljena je Predsjedništvu BiH koje je nadležno za odobravanje međunarodnih ugovora", rekli su nam u agenciji, navodeći da je tada sve stopirano jer nije postojao politički konsenzus.

S obzirom da su učestvovali direktno ili indirektno u cijelom procesu, zatražili smo informaciju od Ministarstva civilnih poslova u Savjetu ministara BiH, o njihovoj ulozi ali i eventualnoj koordinaciji između entitetskih ministarstava. Rekli su nam da je sprovođenje ovih testova u isključivoj nadležnosti navedene agencije, te da ministarstvo ne može preuzimati te obaveze.

„Napominjemo da Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine kontinuirano od 2018. godine, a na upit Agencije, zvanično izražava podršku učešću u međunarodnim istraživanjima, ali nema mogućnosti za preuzimanje u nadleženost bilo koje od aktivnosti po pitanju međunarodnih istraživanja u prethodnim ciklusima, a što vrijedi i za sve naredne", kaže za DW, portparol Ministarstva civilnih poslova Zorica Rulj.

Vidljiva u testiranju

U Agenciji kažu da su ispunili sve preduslove za sprovođenje procedure učešća u PISA testiranju ali da oni nisu donosioci bilo kakvih obrazovnih politika, niti je koordinacija između obrazovnih sistema i traženje saglasnosti njihova nadležnost.

„Sve odluke i politički pregovori trebali su biti završeni prije nego je Agenciji dodijeljen posao praktične sprovedbe međunarodnih istraživanja, a što je u direktnoj nadležnosti Predsjedništva BiH,  Ministarstva civilnih poslova BiH i nadležnih ministarstava obrazovanja. Dakle, Agencija bi, kao stručna institucija, trebala provoditi usuglašene politike, a ne raditi na njihovu usuglašavanju i koordinirati nadležne obrazovne vlasti", rekli su nam u Agenciji na naš upit.

Odluka je međutim stopirana mnogo prije nego što je stigla do Predsjedništva BiH, jer iz RS ne postoji interes za testiranjem u ovom obliku. Da je zaista tako, pokazuje odluka Narodne skupštine RS iz 2020. godine koja je na osnovu veta tadašnjeg srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika na odluku o učešće BiH u PISA testiranju, podržala tu blokadu. I tada BiH nije učestvovala u testiranju  jer se tražilo da „Republika Srpska bude vidljiva u testiranju".

Međutim, u rezultatima PISA testova ne samo su vidljiva entitetska ministarstva, već svih 12 ministarstava obrazovanja koliko ih ima u BiH, kao i svaka obrazovna ustanova pojedinačno. Pravi problem je što to nikoga ne zanima.

„Nakon svakog međunarodnog testiranja, Ministarstvo prosvjete i kulture trebalo bi da ima ozbiljnu ekipu ljudi koji se dobro razumiju u statističku obradu podataka i sistem obrazovanja. Oni nisu angažovani ni 2018, a imamo ozbiljne statističare koji znaju da obrađuju podatke iz velikih baza podataka", kaže redovna profesorica na Filozofskom fakultetu u Banjaluci Ivana Zečević, navodeći da želi da vjeruje da razlog nije odsustvo želje nadležnih institucija da urade taj posao.

Posebna vidljivost traži više novca

„Mi imamo tendenciju na našim prostorima da razmišljamo kako mi znamo kako treba da se radi i da je to dovoljno. I teško čujemo da nešto ne radimo kako treba, da se mijenjamo. Nama ne treba PISA testiranje da shvatimo da naš obrazovni sistem nije napravio obrazovnu reformu i da ne razvijamo funkcionalna znanja kod djece", kaže Zečević, koja je učestvovala u PISA testiranju iz 2018. godine u okviru radne grupe koja je vršila recenziju izvještaja. 

U Ministarstvu prosvjete su nam rekli da smatraju da je „PISA testiranje veoma bitno međunarodno istraživanje kada je obrazovanje u pitanju". Resorna ministarka Željka Stojičić kaže za DW da nema ništa protiv da RS učestvuje u ovom testiranju kako bi se pokazalo znanje koje imaju učenici.

„Ono što je problem je što RS nije prepoznata kao poseban region mjerenja i zbog toga cijeli proces za BiH nije ni sproveden", kaže Stojičić, ističući odmah da je mišljenja da to nije trebalo tako da se desi.

„Ali obrazovni sistem je u nadležnosti entiteta i kao takvo je trebalo da bude prepoznato kao rezultat mjerenja", kaže Stojičić, navodeći primjer drugih država u okviru kojih su rađena testiranja za posebne regione.

Organizacija OECD, koja vodi PISA istraživanje dozvoljava dodatne modalitete učešča uz uslov prethodnog potpisivanja ugovora na državno nivou. Veća vidljivost RS može se ostvariti kroz modalitet „pridružene regije". Međutim, to zahtjeva više novca jer svaka država koja se prijavi, sama plaća sve troškove testiranja.

„Svako pojedinačno ministarstvo obrazovanja može i treba pristupiti online dostupnoj bazi podataka te na osnovu svojih pristupnih podataka i oznake stratuma uraditi dodatne analize za područje svoje nadležnosti", poručuju iz Agencije, podsjećajući da su svim učesnicima ranijih istraživanja dostavljene pristupne šifre. Međutim, ni podaci iz posljednjeg testiranja nikada nisu obrađeni.

Neophodne hitne reforme

PISA nije slamka za koju se držimo već rezultat koji bi trebao da pokaže da li razvijamo funkcionalnost znanja, odnosno različite vrste pismenosti, kažu stručnjaci. Veliki propust je napravljen jer su izgubljeni potencijalni podaci za obrazovni sistem, a posla je mnogo.

„Kada pogledate da učenik devetog razreda završava razred sa 16 predmeta, kada uđete u nastavni plan i program i vidite koju količinu informacija naša djeca savladavaju, pravilnik o ocjenjivanu  i pritiske, kako na nastavnike da ostvare sve ono što se od njih očekuje, a samim tim i na djecu, a da se od njih u ishodima učenja dominantno traže najniži nivoi znanja, ne treba vam PISA testiranje da vam ukaže na to da imamo ozbiljan problem", kaže profesorica Zečević.

Prethodna međunarodna istraživanja u kojima je BiH učestvovala, pokazala su kako je polovina petnaestogodišnjaka u BiH funkcionalno nepismena i kako zaostaje otprilike tri godine školovanja za svojim vršnjacima iz zemalja OECD-a (prema PISA2018), te kako četvrtina učenika četvrtog razreda osnovne škole ne dostiže ni najniži nivo postignuća iz matematike i prirodnih nauka (TIMSS2019).

Izgovor za sramotu

„Mi smo godinama bili u zabludi hvaleći naš obrazovni sistem, a ranija testiranja pokazuju da su djeca funkcionalno nepismena", kaže profesorica engleskog jezika i knjiženosti iz Nevesinja, poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS Zagorka Grahovac. Zbog toga su kaže izgovori o nepristajanju na PISA testiranje neutemeljeni. 

„Pravi razlog je što ministarstvu nije u interesu da jasni podaci pokažu koliko je naš obrazovni sistem u katastrofalnom stanju. A sve to podvlači se pod priču o želji da RS bude posebno vidljiva", kaže Grahovac za DW.  

Rezultati PISA testiranja dijele se na tri nivoa - ukupan rezultat iznad 500, rezultat između 450 do 500 te rezultat ispod 450 koji je označen crvenom bojom. Rezultati za BiH u 2018. godini bili su 402,3 boda prosječne ocjene. BiH je bila u društvu Azerbejdžana i Perua, a bolje su bile Albanija, Srbija, Rumunija, Bugarska i Crna Gora.

Pratite nas i na Facebooku, preko X-a, na Youtubeu, kao i na  Instagramu