Iako su od izbora u BiH prošla dva mjeseca, još uvijek se vode polemike oko izbora Željka Komšića na mjesto člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Dok umjereno orijentirane snage u BiH podržavaju njegov izbor, političke snage okupljene oko HDZ-a i dalje dovode u pitanje legitimitet samog izbornog procesa, iako je i Dragan Čović na dva ranija mandata u Predsjedništvu BiH biran po istom zakonu.

Novinar Večernjeg lista i politički analitičar iz BiH Zoran Krešić  jedan je od onih ljudi koji smatraju da je izbor Željka Komšića „vrlo opasan za demokratiju u BiH“. Tvrdi da su stavovi Bildta, Ashdowna i Schwarz-Schillinga - koji smatraju podjele po etničkom principu opasnim, neevropskim i nečemu što spada u srednji vijek - „sramotni i manipulatorski“. Kaže i to da je kompletan lijevi spektar političkih partija u BiH zapravo "probošnjački" nastrojen i da je djelovanjem bosanske ljevice, kako on navodi, hrvatski narod na gubitku. Potom poredi položaj konstitutivnih Hrvata u BiH s položajem Albanaca na Kosovu u vrijeme Miloševića i tvrdi da ga Željko Komšić podsjeća na Sejdu Bajramovića koji je, prema njegovom mišljenju, bio nametnut kosovskim Albancima, što je bila inicijalna kapisla za krvavi raspad Jugoslavije.

„Oduzimati jednom narodu pravo da bira svoje predstavnike je najveći udar na državu. BiH je država koja još uvijek nema riješena nacionalna pitanja, pa je našu situaciju nemoguće porediti s razvijenim zapadnim sistemima koji su davno okončali priču o nacionalnom identitetu. Da budem konkretan, BiH je moguća samo uz uvažavanje etničkih identiteta. Ako se to ne bude poštovalo, BiH će kliziti onom stazom kojom je nekoć klizila Jugoslavija“, rekao je Krešić.

„Željko Komšić - tragični lik bh. političke ere"

Također, profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru Dražen Barbarić smatra Željka Komšića „tragičnim likom bh. političke“ koji je, prema njegovom mišljenju, uništio izbornu volju najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH kada je u pitanju izbor za člana predsjedništva.

„Ukoliko BiH ikada postane normalna, demokratska i pluralna država Željko Komšić će ostati upamćen kao tragičan lik bh. političke ere preko kojeg se u potpunosti poništavala i ignorirala izborna volja najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda u BiH kada je u pitanju izbor za člana predsjedništva. Manji problem predstavlja Komšić lično, tj. njegova politička djelatnost i svjetonazor, mnogo veći problem se ogleda u mogućnosti koju pruža izborni zakon da se tako važan izborni proces instrumentalizira i pervertira. To je svojevrstan oblik strukturnog nasilja koje se naknadnim racionalizacijama pokušava legitimirati kao normalno i poželjno“, kazao je Barbarić.

On je kazao i to da pismo bivša tri visoka predstavnika u BiH cjelokupnu situaciju čini još apsurdnijom.

„Što se tiče izjava triju bivših visokih predstavnika u BiH stvar postaje još aspurdnija. Naime, akteri koji svojim djelovanjem i političkom silom nisu unaprijedili politički proces niti za milimetar, koji nisu svojim izmjenama učinili naš politički sustav funkcionalniji i koji su svojim djelovanjem narušili međunacionalnu ravnotežu te unazadili političke procese i institucije zadnji su koji se trebaju javljati s uzvišene moralne pozicije docirati građanima države čiju su političku agoniju produbili i održavali. Na djelu je vrhunski cinizam u kojem svaki ponaosob jako dobro zna da je većinska nacionalna pozicija preglasala manjinsku, ali će se svejedno slijepo praviti da je Željko Komšić od većine građana izabran hrvatskiu član predsjedništva“, ističe doc. dr. Dražen Barbarić.

S druge strane, predsjednik Gradskog odbora SDP-a Mostar Zoran Perić ističe kako je izbor Željka Komšića potpuno legitiman i smatra nedopustivim da se prave promjene Izbornog zakona koje će voditi udovoljavanju zahtjevima HDZ-a BiH da se glasa na etničkom principu kojim bi se BiH, kako kaže Perić, de facto unazadila i na neki način vratila u srednjovjekovno političko stanje.

„Stajalište Bildta, Ashdowna i Schwarz-Schillinga potpuno podržavam. Način izbora članova Predsjedništva BiH, nažalost, je sveden na mjeru zloupotreba i činjenja loših stvari drugim narodima i svim njenim građanima. Većina nacionalističkih političara i stranaka zastupa stav da si poželjniji na čelu Predsjedništva BiH ako želiš zlo drugom narodu. Važno je reći i to da HDZ BiH i ostale prohrvatske nacionalističke stranke uopće ne bi pravile probleme da je izabran Dragan Čović, ali pošto nije -  imamo uzavrelu situaciju. Ako pitate mene da li sam zadovoljan izborom Željka Komšića na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ja bih volio da se na predsjedničkim pozicijama nalaze sva tri člana kao što je Željko Komšić. Njegovo razmišljanje i ponašanje je evropsko“, objašnjava Perić.

Sa stajalištem Zorana Perića slaže se i Slavo Kukić, doktor socioloških nauka i profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru koji je prije četiri godine brutalno pretučen zbog izjava o sramnom dočeku osuđenog ratnog zločinca Darija Kordića u Busovači, te dodaje da nema ništa neobično u tome što je glasnogovornica Evropske komisije Maja Kocijančić nedavno izjavila da se legitimnost izabranih članova Predsjedništva BiH ne dovodi u pitanje te da EU i dalje ostaje snažna podrška napretku BiH.

„Legitimni su samo oni koji su u izbornu utrku ušli ispred HDZ-a BiH"

„Nema ništa sporno u tome što je Evropska komisija zauzela stav da je legalnost izbornog procesa u BiH neupitna. Zadnji izbori za članove Predsjedništva BiH su provedeni po istom zakonu po kojem su provedeni prije četiri i prije osam godina. Niko u to vrijeme, kada su rezultati bili drugačiji, nije dovodio pod znak pitanja niti Ustav BiH niti Izborni zakon. Postavlja se pitanje šta bi se dogodilo da je neki sasvim treći kandidat pobijedio u utrci za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, kao naprimjer Boriša Falatar ili Diana Zelenika. Ostaje otvoreno pitanje da li bi i oni bili nelegitimni predstavnici. Čini se da su legitimni predstavnici hrvatskog naroda samo oni koji su u izbornu utrku ušli ispred HDZ-a BiH", kategoričan je Kukić.

Štefića Galić, višestruko nagrađivana novinarka iz Mostara i glavna i odgovorna urednica portala Tačno.net, kazala je da je „histerična kuknjava“ HDZ u BiH i u Hrvatskoj samo zato što je Čović izgubio izbore tragikomična.

„Ofanziva koju pokušavaju izvesti zajedno, tako otvoreno, diplomatskim putem ili u Saboru 'famoznom deklaracijom' je jadna. Bit će to još jedan debakl kojem smo svjedočili i nedavno u Briselu. Koji je interes iza toga, mogli bismo uskoro saznati jer očigledno gube živce. Hrvatskoj će 'doći glave' Hercegovci i njihovo 'kemijanje', a sve krijući se iza nacionalnih interesa, ugroženosti, opstanka ili Izbornog zakona. Mi smo slobodna zemlja, izabrali smo svoje predstavnike demokratskim putem, to što nekoliko HDZ-ovaca s obje strane granice misli da treba vladati neko drugi, to je njihov problem. Željko Komšić je za mene legitiman i predstavljat će sve građane naše zemlje, častan je čovjek i voli ovu zemlju, a Čovićevu ljubav ili ugrozu provjerite na Barama u Mostaru i u plaćeničkim sudskim registrima. Pismo tri bivša visoka predstavnika koji su bili tumači Dejtonskog sporazuma, došlo je u jeku ponovnog 'nasrtanja' na našu zemlju i oni znaju zašto su se oglasili. Sigurna sam da nam žele više dobra od bivših agresora, ovih dakle, koji danas žele deklaracijom sačuvati samo vlastite interese“, kategorična je Galić.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android