Agrokor je, kao čarobnim štapićem, kako je sam u šali rekao povjerenik hrvatske vlade Ante Ramljak, od kompanije pred sigurnim bankrotom postao izvrsna, profitabilna kompanija u kojoj „samo" treba srediti par stvari. Na prezentaciji „plana održivosti" kompanija iz sastava Agrokora novinari su čuli kako prehrambene kompanije ostvaruju odlične rezultate, poljoprivredne kompanije su dobro opremljene i imaju uvjete za povećanje profitabilnosti, a čak će i Konzum, kada restrukturira 2/3 trgovina i optimizira procese, odnosno zatvori one neprofitabilne, ispregovara povoljnije uvjete najma trgovačkih centara koje je prodao pa unajmio po nerealno visokim cijenama, te smanji veličinu onih najvećih i broj artikala u njima na profitabilnu razinu, navodno donositi novac. Osamdesetak tvrtki koje su „non-core business", odnosno ne uklapaju se ono što Agrokor jest, bit će prodane ili ugašene.

Ogroman novac

Sve te predstavljene dobre vijesti, međutim, posljedica su Lexa Agrokor koji je jednostavno zamrznuo sva potraživanja prema koncernu i omogućio tvrtkama da posluju neopterećene silnim dugovima. Odgovarajući na pitanje kako to da sada te kompanije pokazuje dobre rezultate Ramljak je u šali rekao da "treba znati voditi kompanije".

Šalio se i da je mahnuo čarobnim štapićem no i ozbiljnije upozorio da se zaboravlja na ogroman dug koji je koncern nagomilao, a koji je veći nego što se ranije mislilo. Ramljak je gostujući u RTL Direktu u ponedjeljak otkrio da se „ukupna potraživanja, priznata i nepriznata, sada vode na oko 58 milijardi kuna".

Optimistične projekcije

Ogroman je to novac koji daleko premašuje ono što bi sve Agrokorove kompanije, nakon sveg mogućeg restrukturiranja i povećanja profitabilnosti mogle servisirati. Projekcije poslovnih planova koje je u sklopu plana održivosti prikazao Agrokorov novi menadžment vrlo su optimistične, kaže za Deutsche Welle dobar poznavatelj prilika u Agrokoru, novinar Slobodne Dalmacije Frenki Laušić, no teško je reći koliko „drži vodu", jer će sve ovisiti o financijskom restrukturiranju. Ovaj plan održivog poslovanja Agrokorovih kompanija relativno lijepo zvuči na papiru, ali kada bi i te prognoze operativnog poslovanja bile realne, neto profitabilnost tvrtki će ovisiti o dugu koji će im "preostati" nakon nagodbe vjerovnika, pretvaranja duga u vlasništvo te otpisa dijela duga, kaže Laušić.

Ekonomist i analitičar Domagoj Mihaljević, redoviti suradnik na bilten.org, za Deutsche Welle komentira da je Todorić izgubio na tržištu od konkurentnijih i moćnijih igrača. „Todorić je možda mogao biti štedljiviji za iznose koji su spomenuti u planu održivosti, ali na potpuno otvorenom tržištu ovo bi se dogodilo prije ili kasnije", kaže Mihaljević koji se pita koliko je plan održivosti doista strategija očuvanja kompanije, a koliko se radi o PR taktici smirivanja napetosti nakon objave financijskih izvještaja i Ramljakovog ugovora s američkim hedge-fondom.

Agrokor se bliži svome kraju

„Naravno da menadžment nastoji poboljšati poslovne procese i povećati dobit, ali prije će biti da to radi u cilju da podigne vrijednost dionica uoči rasprodaje sastavnih kompanija. Agrokor u ovakvoj formi bliži se zapravo svome kraju", dodaje on.

Mihaljević ističe da se za kompanije iz segmenta Prehrane znalo da su najprofitabilniji dio Agrokora i oko njih je već počelo otvoreno iskazivanje interesa. „Ostaje pitanje na koji će scenarij na kraju pristati vjerovničko vijeće, ali s obzirom da se radi o hedge-fondu koji u pravilu poslovno funkcionira u kratkoročnom periodu, rasprodaja ovih segmenata mogla bi se dogoditi vrlo skoro", kaže Mihaljević koji drži da bi prodaja mogla zadesiti i cijeli Konzum, jer „nije nemoguće", kaže, „da neki od postojećih trgovačkih lanaca kupi Konzum i proširi svoju distributivnu mrežu".

Trgovački lanac za srednji sloj

Mreža Konzumovih prodavaonica već se neko vrijeme gasi, a ovim se planom nastoji što više stabilizirati i maksimalno izvući prihode iz najprofitabilnijih lokacija, komentira Mihaljević mjere privremene uprave u Konzumu. Novinar Frenki Laušić pak vezano za Konzum drži da je zanimljivo da se planira da Konzum diskonterima ne parira njihovim oružjem, manjim cijenama, već, između ostalog, domaćim, poznatim brendovima, makar i skupljim u odnosu na stranu konkurenciju, ugodnijim interijerom, ali ne gubeći iz vida pouzdane kupce - umirovljenike.

Takav pristup, rekao je jučer novinarima Ante Ramljak, odražava strategiju tog trgovačkog lanca da se okrene kupcima nešto veće platežne moći, srednjem sloju. Pitanje je samo - ima li Hrvatska uopće srednji sloj veće platežne moći?