Hrvatski premijer Andrej Plenković u ponedjeljak (12.12.) boravi u Berlinu gdje će se sastati s njemačkom kancealarkom Angelom Merkel i s predsjednikom Bundestaga Norbertom Lammertom. Plenković u Njemačku stiže nepunih tjedan dana nakon stranačke konvencije Kršćansko-demokratske unije (CDU) na kojoj je kancelarka Angela Merkel ponovno izabrana za predsjednicu ove stranke. Kongres CDU-a odvio se u znaku potrebe borbe protiv sve jačeg populizma u Europi i svijetu.

Na početku svog posjeta Njemačkoj, hrvatski premijer za Deutsche Welle govori o populizmu u Hrvatskoj ali i o još uvijek aktualnoj ideji o Hrvatskoj kao sponi između Bruxellesa i zemalja jugoistočne Europe.

DW: Posljednji izbori i referendumi diljem Europe pokazuju trend ka polarizaciji društva. U kojoj mjeri se ova podijeljenost može osjetiti i u Hrvatskoj?

Trend jačanja antisistemskih stranaka nastavlja se u kontekstu niza sukcesivnih kriza u Europi - institucionalne, financijske, gospodarske, eurokrize, schengenske, sigurnosne i migrantske - a to se manifestira na više izbora i referenduma diljem Europe. Na posljednjim izborima za hrvatski sabor inzistirao sam da moja stranka - HDZ - bude generator promjene političkog ozračja, tona i retorike u kampanji te smo time osnažili kulturu dijaloga u Hrvatskoj. Ustrajali smo na pozitivnoj kampanji usmjerenoj prema budućnosti, što i kolegama u drugim članicama EU pokazuje da se na izborima može pobijediti vodeći afirmativnu kampanju s jasnim europskim vrijednostima. Komunicirali smo konkretne financijske i razvojne mjere koje ćemo poduzeti na nacionalnoj razini koristeći mogućnosti članstva u EU koje idu u prilog mladima, poljoprivrednicima, poduzetnicima te ravnomjernom regionalnom razvoju zemlje. Premda je najmlađa država članica, Hrvatska je solidan primjer stabilnog društvenog konsenzusa o pripadnosti EU, ali i konstruktivan sudionik u rješenju zajedničkih izazova i kriza.

Europske stranke desnog centra se pozicioniraju za borbu protiv desnog populizma. Tako je i CDU na svom nedavnom kongresu donio mjere kojima će se pokušati u izbornoj godini suprotstaviti strankama poput AfD-a. Koja je strategija vladajuće stranke u Hrvatskoj u borbi protiv populizma?

Populizam u europskom političkom prostoru koristi povećanu razinu sigurnosnih ugroza te svojevrsnu krizu identiteta EU, nudeći građanima nerealna obećanja bez pokrića koja često dovode do polarizacije društva. U trenucima kada su pred državama članicama EU važne odluke koje će odrediti zajedničku budućnost treba se oduprijeti euroskepticizmu, kao i podrivanju našeg vrijednosnog sustava. U mojoj zemlji također postoji određeni rast populističkih i protestnih stranaka. Svjesni tog trenda, radimo na jačanju povjerenja u institucije i osnažujemo stranke matice koje imaju kapacitet upravljanja. Jedini način da budemo uspješni je kredibilnost naših djela i realizacija programa. S tim u vezi intenziviramo komunikaciju s hrvatskim biračima u svim dijelovima zemlje.

Članstvo u EU je još uvijek atraktivno

Na istom kongresu njemačka kancelarka Angela Merkel je ponovno Europu stavila u središte pozornosti. Vi imate iskustva s europskom politikom. Kolika je po Vašem mišljenju još uvijek jaka ta privlačnost punopravnog članstva u EU-u?

Htio bih iskoristiti priliku da njemačkoj kancelarki Angeli Merkel čestitam na ponovnom izboru za predsjednicu CDU-a, sestrinske stranke HDZ-a u okviru Europske pučke stranke. Svojom odgovornom i odlučnom politikom, kancelarka Merkel dala je veliki doprinos jačanju pozicije EU na globalnoj sceni i koheziji među članicama. Uvjeren sam da će svojom politikom predvoditi CDU do nove pobjede na parlamentarnim izborima sljedeće godine. No u svezi s Vašim pitanjem: unatoč izazovima kroz koje europski projekt prolazi, Europska unija i dalje jamči visoku razinu gospodarskog prosperiteta i zaštite ljudskih prava. Nastojanja zemalja za europskom integracijom neće nestati, dapače, promijenjeni i nepredvidivi globalni izazovi u konačnici trebaju jaku Europu koja može biti jedinstvena i djelotvorna u ključnim trenucima. Kao predsjednik hrvatske Vlade zato i zagovaram nastavak procesa proširenja od kojeg EU ne smije odustati, osobito prema zemljama jugoistočne Europe, pri čemu se posebno zalažem za europski put Bosne i Hercegovine.

Hrvatska je u godinama prije ulaska u EU govorila kako bi htjela biti most između Bruxellesa i zemalja zapadnog Balkana kojima je u Solunu pružena perspektiva članstva. Je li ta šansa propuštena?

Smatram da Hrvatska ima jedinstvenu mogućnost povezivanja zemalja jugoistočne Europe s Europskom unijom. Jasna europska politika nove hrvatske Vlade može biti poticaj državama u okruženju za nastavak europskih integracija i opredijeljenost prema Europe. Primjer Hrvatske pokazuje da je moguće uspješno transformirati državu i društvo kako bi se uspostavili visoki europski standardi. Stoga smatram da - u mijenjajućim geopolitičkim okolnostima i rastućim sigurnosnim ugrozama - takva uloga Hrvatske postaje još važnija.

Nadam se da će se Hrvati nakon boravka u Njemačkoj vratiti

Nakon razgovora s predstavnicima hrvatske zajednice u Njemačkoj, jeste li stekli dojam da se zajednica dolaskom desetaka tisuća novih iseljenika mijenja?

Prema procjenama u Njemačkoj trenutno živi do 500 tisuća hrvatskih državljana odnosno njemačkih državljana hrvatskog porijekla. Činjenica je da je od ulaska Hrvatske u Europsku uniju broj Hrvata u Njemačkoj porastao. Uloga naših iseljenika izrazito je bitna za moju Vladu, a prije dva dana o tome sam govorio na konferenciji Savjeta za Hrvate izvan Hrvatske. Hrvati u Njemačkoj su snažna poveznica između naše dvije zemlje u političkom i gospodarskom smislu. Mogućnosti rada, školovanja i profesionalnog razvoja u Njemačkoj bile su uvijek privlačne za naše radnike, studente, obrtnike, stručnjake i znanstvenike. Vjerujem da će znatan dio njih jedno vrijeme koristiti prednosti slobode kretanja unutar EU i potom se vratiti u Hrvatsku.

U kojim segmentima bi Hrvatska mogla profitirati od snažne gospodarske Njemačke?

Gospodarska suradnja Hrvatske i Njemačke je tradicionalno vrlo dobra. Njemačka je prvi vanjskotrgovinski partner Hrvatske. U pogledu izravnih ulaganja u Hrvatsku Njemačka zauzima visoko treće mjesto, a interes njemačkih investitora za ulaganje u Hrvatsku raste, posebno u industriji, prometu, energetici, obrazovanju i turizmu. I hrvatski izvoznici su dominantno orijentirani na njemačko tržište. Daljnjem razvoju naših gospodarskih odnosa trebali bi doprinijeti pozitivni gospodarski trendovi. Hrvatska je u trećem tromjesečju 2016. zabilježila najveću stopu gospodarskog rasta u zadnjih osam godina. Gospodarski snažna Njemačka pozitivno utječe na cijelu Europu, pa tako i Hrvatsku. Podsjećam da su njemački turisti naši najbrojniji strani posjetitelji.