Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će Vijeće Evropske unije za vanjske poslove u ponedjeljak (19.11.) analizirati opće izbore održane u BiH u oktobru kako bi se pokušao riješiti problem „marginalizacije“ bosanskohercegovačkih Hrvata i njihovog stavljanja u „podređeni položaj“. Hrvatski premijer pojašnjava da to nije nikakvo miješanje u poslove druge države, nego „legitimno zalaganje" za poštivanje Daytonskog sporazuma i „legitimna briga" o Hrvatima kao konstitutivnom narodu u BiH.

Analitičari tvrde da se iza „legitimne brige o Hrvatima" krije namjera sestrinskih Hrvatskih demokratskih zajednica (HDZ) iz Hrvatske i BiH da ostvare apsolutni monopol na izbor Hrvata u zakonodavne i izvršne organe vlasti u BiH. Novinar BHRT-a Benjamin Butković kaže da je izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH samo povod za pokušaj internacionaliziranja tog procesa pod krinkom borbe za jednakopravnost.

Zloupotreba evropskih institucija

„Hrvatska se u tom procesu neskriveno i kontinuirano, i što je posebno porazno i opasno, institucionalno miješa u unutarnja pitanja susjedne države koristeći svoje prisustvo u evropskim institucijama ne bi li ishodila međunarodnu intervenciju“, kaže Butković za Deutsche Welle. Govoreći o uzrocima krize, on ističe da je praksa majoriziranja malobrojnijih otvoreno prisutna i kod drugih stranaka.

„Svi istovremeno govore o nacionalnoj ugroženosti, samo što je HDZ strah Hrvata uspio u javnosti nametnuti kao najveći. Pri tome je HDZ BiH preko svojih predstavnika u institucijama već pokazao da neće prezati ni od izazivanja političke postizborne krize ukoliko njihov zahtjev za izmjenama Izbornog zakona ne bude prihvaćen. Sve to, naravno, imat će svog odraza na odnose BiH i Hrvatske, ali i na proces približavanja BiH Evropskoj uniji“, kaže Butković.

Dvoličnost Andreja Plenkovića

Za Andreja Plenkovića postojeći Ustav i Izborni zakon BiH nije bio sporan 2014. godine kada je Dragan Čović izabran u Predsjedništvo BiH. „Plenković treba Čovića u Predsjedništvu kako bi ostvario projekte poput Pelješkog mosta, uzurpiranja državne imovine BiH ili eksploatacije vode iz Buškog jezera, a Čović bi kao 'legitimni' predstavnik Hrvata onemogućio institucije BiH da se tome suprotstave. Za pokretanje međunarodnih sporova potrebna je saglasnost svih članova Predsjedništva, a Čović otvoreno podržava načine na koji Hrvatska ostvaruje svoje interese u BiH“, podsjeća Butković.

Zapadnohercegovački lobi u Hrvatskoj od Plenkovića očekuje i oštrije poteze, a jedan od najvatrenijih zagovornika radikalne hrvatske intervencije je zagrebački profesor iz Mostara, Nino Raspudić. Pored povlačenja ambasadora Hrvatske iz Sarajeva i uslovljavanja ulaska BiH u Evropsku uniju i NATO, Raspudić u komentaru za N1 televiziju poziva Plenkovića da Željka Komšića proglasi nepoželjnom osobom, jer njegov izbor u Predsjedništvo vidi kao „dodatni ekser u kovčegu BiH“. Ipak, kritikuje i HDZ BiH koji je „četiri godine davao legitimitet nakaradnom državnom ustroju“ – u vrijeme Čovićevog mandata u Predsjedništvu BiH.

Za izbor Komšića zaslužno je i „uplitanje Hrvatske u bh. izbore“

U kolumni za zagrebački "Nacional" Jelena Lovrić nagovještava da zvaničnici Hrvatske i sestrinske HDZ imaju značajne zasluge za izbor Željka Komšića u Predsjedništvo BiH. Za Komšića su, kako ističe, glasali i bosanski Hrvati „kojima je lojalnost prema državi ispred nacionalnog određenja“ te „nenacionalistički orijentirani građani – Hrvati, Bošnjaci i Ostali", odnosno oni koji su nezadovoljni „agresivnim uplitanjem Hrvatske u bh. izbore“. „Ni hrvatska predsjednica ni premijer nisu u tome imali mjere. Nisu vodili računa da je riječ o drugoj državi, kojoj ne mogu nametati svoje recepte“, ističe Jelena Lovrić.

Kritičari tvrde da se hrvatski premijer Andrej Plenković ne obazire na glasove razuma i nastavlja „podrivati ustavno-pravni okvir BiH" ugrožavajući time odnose između dvije zemlje. Umjesto da sa svojih pleća zbaci teret Čovićevih principa izmjena Izbornog zakona i okrene se normalizaciji odnosa sa BiH, Plenković nastavlja Sizifov posao miješanja u unutrašnje prilike susjedne zemlje riskirajući time da u evropskim krugovima bude označen kao faktor destabilizacije BiH.

 

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android