Gradonačelnik Plovdiva Ivan Totev voli praznike i bugarske običaje. Tu svoju radost želi za Božić da podijeli sa građanima. Pozvao ih je da za praznik kolju svinje – u centru Plovdiva: „Mnogi ljudi, prije svega mladi, nemaju priliku da odu na selo i da dožive taj običaj. Tako smo odlučili da običaje dovedemo u grad."

Vijest se pročula po gradu. Jedni su se pitali da li će dvije svinje biti dovoljne za toliki grad i da li će ih zaista zaklati pod jelkom na glavnom trgu. A drugi su izrazili bojazan da tako nešto baš i nije spojivo sa titulom „Evropska prijestonica kulture 2019".

Manol Pejkov je bio član Fondacije „Plovdiv 2019". Ona se sastojala od pet predstavnika nevladinog sektora i četiri političara. „Političari imaju drukčiju predstavu o kulturi od nas koji se bavimo kulturom i koji smo od početka radili na aplikaciji Plovdiva. Političari misle da mogu ljude impresionirati ovakvim akcijama, a kulturu ne vide kao nešto što može stvoriti promjene usmjerene na budućnost", kaže on.

Pejkov je sa ostalim predstavnicima nevladinog sektora napustio Fondaciju prije godinu i po. To je uradio iz protesta zbog toga što su mnoge ideje i projekti s kojima se Plovdiv prijavio na konkurs sada političkom voljom skrajnuti. On je izdavač i bio je jedan od inicijatora prijavljivanja Plovdiva kao moguće prijestonice kulture.

Rješavanje sukoba kulturom

Jedno od težišta aplikacije Plovdiva bile su manjine, posebno Romi. Dio Plovdiva Stolipinovo je najveća romska četvrt na Balkanu. Manol Pejkov kaže da on i njegovi istomišljenici smatraju da kultura može proizvesti društvene promjene. „Najveći broj mladih iz Stolipinova nikada nije bio u nekom drugom kraju grada, kao što ni najveći broj stanovnika Plovdiva nikada nije bio u Stolipinovu", kaže Pejkov. Onda dodaje da političari nisu željeli da pokazuju svoje zadnje dvorište posjetiocima iz inostranstva, „zašto baš Romi", govorili su. „Mi imamo i druge etničke grupe".

Pejkov kaže da je na osnovu te logike obustavljen projekat. „Kulturom rješavati konflikte" – to je moto koji je ubijedio žiri da dodijeli Plovdivu laskavu titulu Evropske kulturne prijestonice 2019. Moto je ostao, ali ne i projekti.

Marijana Čolakova, koja je počasna konzulka Njemačke u Plovdivu i takođe inicijatorka aplikacije Plovdiva, kaže da su devedesete sa neimaštinom donijele i netrpeljivost prema manjinama, jer su ljudi mislili da će im one potkopati socijalni status. Ali u aplikaciji su odlučili da progovore o socijalnim konfliktima i napetosti između etničkih grupa. Inicijatori su vođeni logikom da je otvorena rasprava o svemu tome najbolji put prevazilaženja problema. „Tačno tako smo zapisali u našoj aplikaciji", kaže ona.

Plovdiv kao mješavina kultura, religija i epoha

Plovdiv je 8000 godina star i prema tome jedan od najstarijih gradova svijeta. Tračani, Rimljani i Sloveni su živjeli u tom gradu. To se vidi i po građevinama. Rimski amfiteatar, ranohrišćanske bazilike, hrišćanske, islamske i jevrejske bogomolje krase grad. Odmah uz njih su hipsterske radnje i kafići.

Grad pulsira sopstvenim ritmom i s pravom je dobio naziv kulturne prijestonice. Tokom 2019. grad očekuje dva miliona turista iz cijelog sveta. Pripreme su u punom jeku, ali mnoge kulturne ustanove će ipak ostati zatvorene, mada je njihovo renoviranje započelo još 2014. Lokalna politika je zakazala.

Politički promašaj

„Najstarija i jedina koncertna dvorana u Plovdivu je godinama u lošem stanju i ne može da se koristi. Projekat renoviranja je već tri godine na stolu gradonačelnika. Ali ništa se ne preduzima", kaže Manol Pejkov. Potom nabraja ostala mjesta koja su van funkcije: "Kino Kosmos, najveći bioskop u Bugarskoj iz vremena komunizma sa 900 sjedišta je u mizernom stanju. Pod pritiskom građanskih inicijativa gradonačelnik je prije dvije godine obećao da će izdvojiti milion leva za renoviranje. Danas se bioskop nalazi u istom stanju kao i tada".

Jedan od glavnih zadataka Plovdiva je da preuredi takozvani Duvanski kvar, koji je bio centar duvanske industrije, u umjetničku četvrt. Industrija je devedesetih privatizovana. „Mada je najveći broj građevina pod zaštitom države kao kulturno-istorijsko naslijeđe, nove vlasnike interesuje isključivo zemljište. Pošto ne smiju da ruše zgrade, oni provale krovove i prepuste građevine zubu vremena", objašnjava nam Manol Pejkov.

Neostvareni potencijal

Gradonačelnik se u vrijeme ovih razgovora odjednom predomislio. Neće biti klanja svinja u centru. To je bio samo socijalni eksperiment, pokušaj skretanja pažnje na stare porodične običaje u Bugarskoj u kojoj su se za Božić oduvijek klale svinje.

Gradonačelnik je zaista izazvao interesantnu debatu. Ali prava svinjarija nije toliko ta ideja, koliko neostvareni potencijal grada. Plovdiv je drugi po veličini grad u Bugarskoj i po svojoj istoriji i atmosferi zaslužuje zvanje evropske kulturne prijestonice. Stari običaji, nedovršena gradilišta, socijalna diskriminacija mogu postati kob tog grada. Manol Pejkov već smatra da je šansa propuštena.