Katedrala Sv. Bartolomeja poput kompasa posjetiocima pokazuje put u centar grada. Sa najvišeg crkvenog tornja u Češkoj, može se vidjeti jedan od najvećih trgova u Evropi. Gradska skupština u kojoj sjedi gradonačelnik Martin Zrzavecki, predstavlja renesansno remek-djelo. "Grad Plzenj je postigao ogroman napredak nakon demokratskih promjena tokom 90-ih", kaže Zrzavecki. "Prije toga je Plzenj bio industrijski grad. Danas smo moderni grad koji se svakodnevno razvija." Ali jedno se nije promijenilo: pivo je i danas usko povezano sa imenom grada: Urquell pils spada među najpoznatija piva u svijetu. Godišnje se proizvede više od četiri miliona hektolitara.

Pola miliona turista u pivari

Velike grupe posjetilaca prolaze prostranim objektima pivare i obilaze istorijske podrume. Godišnje tuda prođe više od pola miliona turista. Duboko ispod zemlje posjetiocima o proizvodnji piva priča vodič Berka. Za njega pivo nije samo napitak: "Pivo povezuje narode, nezavisno od granica. Kod nas u Češkoj ono je važan dio kulture - isto kao i u Bavarskoj. Ljubav za pivom osjeti se na obje strane."

Na glavnom trgu okreće se Le Manège Carré Senart. Ovo umjetničko djelo iz Francuske simbol je željene promjene imidža grada, kaže direktor Jiri Suhanek i objašnjava. "Želimo da se Plzenj ne doživljava samo kao industrijski grad i grad piva, nego i kao kulturna metropola. To je dugoročan proces." Scenario za novu ulogu Plzenja piše Petr Forman, sin poznatog holivudskog reditelja Miloša Formana. Kao umjetnički direktor zadužen za organizaciju godine Evropske prijestonice kulture, on za 2015, planira brojne izložbe, plesne priredbe, pozorišne predstave, festivale i koncerte. "Moja velika želja je da pokažem ljudima čitavu kulturnu paletu. Riječ je o promjeni mentaliteta. Mnogim građanima nedostaje iskustvo iz drugih zemalja i kultura. Šteta je što su tako zatvoreni."

Zato je zvanični moto ove godine Evropske kulturne prijestonice Open up. Plzenj bi trebalo da se probudi iz dubokog sna i otvori za nove kulturne uticaje i iskustva. Decenije komunizma ostavile su tragove, koji su i danas vidljivi. "Kultura je u Plzenju uvijek bila zanemarena", kaže Forman. "Ljudi su petkom radije odlazili na selo nego u pozorište. Ali to se polako mijenja. Važno je da u ovoj godini i dalje radimo na tome."

"Troškove moramo da snosimo sami"

Dvije tramvajske stanice od istorijskog gradskog jezgra, nalazi se Plzenj koji je za većinu posjetilaca nepoznat. U zgradi pored Južne željezničke stanice, Martin Cernik je zajedno sa mladim umjetnicima, glumcima i muzičarima, prije nekoliko godina osnovao alternativni kulturni centar. Doduše, mnogi projekti zbog štednje nisu mogli da budu realizovani. "Na žalost, podrška iz Evrope i Praga nije onakva kakva bi trebalo da bude", žali se Cernik. "U drugim zemljama je državna i evropska podrška daleko veća. Grad Plzenj zato najveći dio troškova snosi sam."

Umanjeni budžet za godinu Evropske kulturne prijestonice prisiljava organizatore da posegnu za poznatim. Ivica i Marica se svađaju sa vješticom u kućici od medenjaka. Ugledno pozorište lutaka "Alfa", važi za jednu od glavnih gradskih atrakcija. Mnogi upozoravaju da bi ova godina mogla biti zapamćena po bankrotu gradske vlasti.

"Finansijski problemi dolaze nakon 2015."

Krajem 2012. direktor organizacije godine Evropske prijestonice kulture, Tomas Frojda, odlučio je da podnese ostavku. "Sada sve izgleda divno. Program je tu. Ali najveći problemi će doći nakon 2015, kada će grad morati da pokrije sve troškove i ustanovi da nema novca za dalje normalno funkcionisanje", kaže Frojda.

Ali uprkos crnim prognozama, organizatori se raduju ovoj godini. Vrhunac kulturnih događaja predstavljaju koncerti, koji će biti održani u raskošno obnovljenoj sinagogi. Plzenj u novoj 2015. želi da se prisjeti svoje duge istorije, koju su obilježili Jevreji. A gradonačelnik Zrzavecki je već sada uvjeren da će se njegov grad dostojno predstaviti u godini Evropske kulturne prijestonice – uprkos svim kulturnopolitičkim problemima i hroničnom nedostatku novca.

"Situacija je složena", priznaje gradonačelnik i dodaje. "Ali ja to uvijek upoređujem sa automobilima. Mi Česi vozimo Škodu, a ne Mercedes, kao recimo u Njemačkoj. Zato je naša godina Evropske prijestonice kulture solidna Škoda, koja za pristojnu cijenu, ipak nudi dobar kvalitet", kaže Zrzavecki.