U njemačkoj javnosti Rumunija još uvijek ima imidž problematičnog djeteta na jugoistočnom rubu Evropske unije. Gospodarski problematična, politički trajno nestabilna i prilično korumpirana zemlja koja proizvodi mnogo "socijalnih turista" - tako su neki političari u Njemačkoj u prošlosti nazivali migrante iz Rumunije i drugih siromašnijih zemalja EU-a.

Njemačka politika posljednjih godina nije baš poklanjala previše pozornosti Rumuniji. Da su vlakovi u Karpatima u međuvremenu točniji i da su internetske veze bolje, da deseci tisuća dobro obučenih liječnika i inženjera iz Rumunjske obogaćuju njemački bruto društveni proizvod ili da je transilvanijski Cluj-Napoca jedna od najmodernijih IT metropola u Evropi, sve su to činjenice poznate samo manjem broju zainteresiranih.

Ali ruski brutalni rat protiv Ukrajine promijenio je mnoge stvari, uključujući ulogu Rumunije i percepciju prema njoj. U međuvremenu je ova zemlja postala ključni partner u EU-u i NATO-u, posebno Njemačkoj. Zato što se nalazi u možda najosjetljivijoj susjednoj regiji Ukrajine u neposrednoj blizini Republike Moldavije, očito sljedeće ruske mete napada, udaljena svega nekoliko desetaka kilometara od ukrajinske luke Odese, koja se već više puta našla na udaru ruskog topništva.

Rumunija je isto tako, uz Poljsku, jedan od najvažnijih i najsnažnijih podupiratelja Ukrajine u Evropi – iako je Bukurešt mnogo tiši od Varšave i pruža vojnu i drugu pomoć daleko od očiju javnosti.

Strateška suradnja

To je razlog zašto najviši njemački političari trenutno kao na traci posjećuju Bukurešt. Kancelar Olaf Scholz nedavno je boravio u glavnom gradu Rumunije, između ostalog na tripartitnom samitu Njemačke, Moldavije i Rumunije.Sada je u višednevni posjet Rumuniji otputovao i njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier. On vodi političke razgovore na najvišoj razini, uključujući i one s rumunskim predsjednikom Klausom Iohannisom. Putuje u Sibiu u Transilvaniji, gdje još uvijek žive mnogi etnički Nijemci, a na kraju odlazi na zapad zemlje, u Temišvar - Evropsku prijestolnicu kulture 2023. i grad iz kojeg je krenula krvava pobuna protiv diktatora Nicolaea Ceausescua u decembru 1989.

U pozadini posjete, vjerojatno će glavni fokus biti na budućoj strateškoj suradnji dviju zemalja te, u tom kontekstu, potpori Ukrajini i Moldaviji. Još se čini preuranjenim govoriti o osovini Berlin-Bukurešt, no uvjeti za to su povoljni. Nema političkih razlika kao s Poljskom i Mađarskom, njemačko gospodarstvo je vrlo snažno zastupljeno u Rumunjskoj. I unatoč brojnim i aktualnim unutarnjopolitičkim krizama u Rumuniji, nitko od donositelja političkih odluka u toj zemlji ne dovodi u pitanje solidarnost s Ukrajinom i čvrst položaj te zemlje u EU-u i NATO-u.

Vojna suradnja

U aprilu je njemačka vojna tvrtka Rheinmetall najavila da će otvoriti tvornicu za popravak tenkova Leopard u Satu Mareu, u sjevernoj Rumuniji. Jens Plötner, savjetnik za sigurnosna pitanja kancelara Olafa Scholza, prethodno je pregovarao s visokim dužnosnicima rumunske vlade o "razvoju novih tehnologija u odbrambenoj industriji". Prema raznim medijskim izvorima, Njemačka također želi pomoći u modernizaciji rumunskih vojnih pogona iz doba Hladnog rata kako bi ih osposobili za proizvodnju haubica prema NATO standardima kao i granata sovjetskog tipa za potrebe Ukrajinske vojske.

Ovi trendovi u vojnoj suradnji nisu novost. Njemačka je već dugo glavni gospodarski partner Rumunjske: njemačka su ulaganja 2021. dosegla 12,5 milijardi eura dok je obujam trgovine između dvije zemlje prošle godine dosegao 33 milijarde eura. Više od 23.000 njemačkih tvrtki otvorilo je oko 300.000 novih radnih mjesta u Rumuniji a koriste se i programi za financiranje strukovnog osposobljavanja. Rumunska veleposlanica u Berlinu Adriana Stanescu smatra da se "Rumunija razvija u sigurno, strateško investicijsko i poslovno odredište za Njemačku".

Od pada Ceausescuove diktature u prosincu 1989. rumunske političke elite gotovo su se isključivo oslanjale na SAD kao strateškog partnera. To se očitovalo prije svega u činjenici da su Sjedinjene Američke Države vrlo snažno prisutne u ovoj zemlji i da su postavile jedan od najvećih proturaketnih odbrambenih sistema na NATO-ovoj jugoistočnoj granici u rumunskom Deveselu.

Ali povijesno, kulturno i društveno, Rumunija je više "germanofilska" zemlja. Osobito posljednjih godina val iseljavanja iz ove zemlje pomaknuo se s Italije i Španije prema Njemačkoj. Također ima mnogo dobro obučenih stručnjaka koji dolaze u Njemačku na rad, a to se odnosi i na stanovnike Moldavije od kojih mnogi posjeduju rumunsko državljanstvo.

Jačanje veza s Berlinom

Paradoksalno je da je ruski napad na Ukrajinu Rumuniji omogućio jačanje veza s Berlinom. To bi se moglo pokazati korisnim za unutarno-političku situaciju u Rumuniji i pomoći potiskivanju neliberalnih tendencija u zemlji, poput utjecaja antizapadne pravoslavne crkve ili proruske desničarske stranke AUR (Savez za ujedinjenje Rumunija).

Istodobno, Bukurešt bi takvo partnerstvo mogao iskoristiti za privlačenje ulaganja koja su joj hitno potrebna kako bi smanjila deficit modernizacije infrastrukture, koji je još uvijek velik.

Berlin, s druge strane, ima priliku, nakon desetljeća kobne politike partnerstva s Rusijom preko leđa srednje i jugoistočne Europe, odaslati signal da regiju shvaća ozbiljnije. To je prilika za njemačkog predsjednika Franka-Waltera Steinmeiera, kojeg se doživljava kao jednog od dugogodišnjih tvoraca njemačke politike prema Rusiji.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu