Bila je to jedna od najspektakularnijih i najdrskijih provala protekle decenije – i to nije najgore što se desilo Drezdenu, gradu kulture poznatom i kao Firenca na Elbi, već i kulturnom nasljeđu čitave Saksonije.

- pročitajte još:Gdje će završiti skupocjeni nakit iz Dresdena?

U novembru 2019. lopovi su ukrali neprocjenjivo blago iz istorijskog muzeja Zeleni svod (Grünes Gewölbe). Državna zbirka umjetnina Drerzden, kojoj je pripadala zbirka dragulja jedan je od najpoznatijih muzeja Njemačke. Navodni počinioci su uhapšeni a 28. januara počinje proces protiv članova berlinskog klana.

Plijen „neprocjenjive vrijednosti"

Više provalnika je 25. novembra 2019. nasilno provalilo kroz prozor sa rešetkama u „Zeleni svod“. Zapanjenost je izazvala prvenstveno brutalnost provalnika, koji očigledno nisu imali ni trunku poštovanja prema umjetnosti.

U roku od nekoliko minuta sjekirom su razbili staklenu vitrinu i ukrali desetak komada dragulja iz tri istorijska kompleta iz vremena Avgusta Jakog (1670-1733). Među njima je bio i „Saksonski bijeli“ – bijeli dijamant od 48 karata.

Članovi berlinskog klana na optuženičkoj klupi

Nakon godinu dana istrage, koja je išla u svim pravcima, sredinom novembra 2020. došlo je do zaokreta u slučaju „Zeleni svod“. Specijalna komisija „Epolet", osnovana nakon pljačke, je u velikoj raciji u kojoj je učestvovalo 1.600 policajaca, uhapsila trojicu članova berlinskog klana Remo. Osim njih, ubrzo su uhapšena i braća blizanci, koji takođe pripadaju klanu. Šesti i posljednji osumnjičeni, Ahmed Remo, uhapšen je 19. avgusta 2021. Ahmed Remo je već 2020. odgovarao za provalnu krađu u berlinskom Muzeju Bode i pravosnažno je osuđen.

Gdje je plijen?

No, i dalje se ne zna gdje se nalazi neprocjenjivo vrijedna kolekcija dragulja – a navodni tragovi su svaki put vodili u prazno. Kolekcija dragulja je bila posebna znamenitost Zelenog svoda. Ukradene dragocijenosti su zapravo kraljevski dijamantski nakit, a među njima je grudna zvijezda poljskog Ordena Bijeli orao i mač optočen dijamantima.

Istoričarka umjetnosti Uli Zegers je za DW ubrzo nakon pljačke šokirana izjavila: „Prvo nisam mogla da vjerujem, s obzirom da je Zeleni svod ne tako davno uz ogromne troškove bio lijepo obnovljen. Bio je to biser, riznica svjetske kulturne baštine“. Kao istoričarki umjetnosti srce joj se cijepalo. „Ovo je zaista ogromna šteta, blago koje je vjerovatno nepovratno izgubljeno.“

Na pitanje da li se izgubljeni dragulji mogu možda ponovo pronaći, odgovorila je s pesimizmom: „Na osnovu mog iskustva na međunarodnom tržištu umjetnina na polju umjetničkog kriminaliteta, vjerovatnoća da se ova kolekcija dragulja nekad ponovo pronađe, takva kakva jeste, je prilično mala“.

Kada se radi o drezdenskom blagu strahuje, „da će gangsteri ovo jedinstveno kulturno blago da unište“, kako bi ga lakše prodali na ilegalnom tržištu, kazala je tada Zegers.

Koliko su dobro obezbijeđeni njemački muzeji?

Odmah nakon krađe počelo je da se postavlja pitanje sigurnosti njemačkih muzeja. A onda i ko je odgovoran za gubitak umjetničkog blaga. Uli Zegers je za DW kazala: „Sigurna sam da trezor ispunjava međunarodne bezbjednosne standarde". No, očigledno je da to nije bilo dovoljno, jer se u protivnom ne bi mogla dogoditi pljačka. Nisu muzeji visoko bezbjednosne zone, kazala je Zegers.

Krađa u Drezdenu je „nepovratna i ogroman gubitak za čovječanstvo“, rekao je ekspert za bezbjednost Štefan Cilkens u intervjuu DW-u. On ističe da se Zeleni svod mogao obezbijediti protiv totalnog gubitka. Kada bi dragulji mogli da se prodaju bez ograničenja i da ne podliježu Zakonu o zaštiti kulturnih dobara – što nijedno ni drugo nije slučaj – on procjenjuje da bi na aukciji dostigli cijenu 150 do 200 miliona evra.

Zeleni svod je državno blago

Zeleni svod u Drezdenu iz 16. stoljeća, jedan je od najpoznatijih muzeja Njemačke. 1723. je saksonski izborni knez i poljski kralj Avgust Jaki sagradio riznicu. Od 2006. se ponovo nalazi u Drezdenskom dvorcu, nakon što su završeni obimni restauratorski radovi.

Nakon što je ponovo otvorena, s ponosom je predstavljena javnosti. Posjetili su je i ruski predsjednik Vladimir Putin (2006) i američki predsjednik Barak Obama (2009).

Kolekcija dragulja danas je izložena u dva odjela. Istorijski dio se nalazi u prizemlju drezdenskog dvorca u osam autentično restauriranih prostorija. Na spratu više u novom Zelenom svodu izloženi su posebni pojedinačni komadi. Zeleni svod je dobio ime po malahit zelenoj oslikanoj unutrašnjosti.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu.