Požari na Atiki su pod kontrolom, ali u regijama Arkadije i Eubeje vatrena stihija ni deveti dan nije obuzdana. Ništa nije ostalo od raskošnih šuma na drugom po veličini grčkom ostrvu. Polovina sela je uništena, mještani su očajni. A još nije ni sredina avgusta. Obično u ovo vrijeme Meltemi, egejski ljetnji vetar, postaje jači, a to povećava opasnost od širenja vatre. Vrućine – najgore u ovom vijeku – još ne jenjavaju.

Vazduh je zagušljiv, temperatura je 38 stepeni u hladu, zemlja je suha. Strah od novih velikih požara je ogroman, ali nada da će vlada reagovati bolje nego što je to do sada bio slučaj, minimalna je. Već danima ljudi sa očajanjem prate katastrofalni krizni menadžment Civilne zaštite i sve su gnevniji zbog nedostatka informacija i zato što vlada ne pokazuje tendenciju ka samokritici.

-pročitajte još:  Grčka: požare uzrokuju klimatske promjene i ljudska nepažnja

„Moguće slabosti“

Portparolka vlade Aristotelija Peloni se od 20.7. ne pojavljuje u javnosti. Zato novinari ne mogu da joj postavljaju pitanja. Nikos Hardalijas, šef Službe civilne zaštite, nedjeljama je dvaput dnevno držao monologe pred kamerama, bez mogućnosti da mu se postavi pitanje – dok sindikat medija ESIEA nije počeo da oštro protestuje. Tako je 10.8. Hardalijas dozvolio da mu se postavi nekoliko pitanja na koja je neodređeno odgovarao.

Premijer Kirjakos Micotakis se izvinio „za moguće slabosti“ u kriznom menadžmentu, ali to mnogim građanima, a ni opoziciji, nije izgledalo previše iskreno. Političke rasprave oko „mogućih slabosti“ se još vode civilizovano, ali na društvenim mrežama već vlada velika povika na Micotakisa.

-pročitajte još: I njemački vatrogasci gasiće požare u Grčkoj

Prioritet: izbeći greške

Od izbijanja požara je bilo jasno da vlada poslije smrtonosnog požara u Matiju kod Atine 2018. prije svega hoće da štiti ljudske živote. Tada su za samo nekoliko dana poginule 102 osobe, vatrogasci i policija su načinili sve moguće i nemoguće greške, krizna koordinacija tadašnje ljevičarske vlade Sirize bila je katastrofalna a politička komunikacija – bijedna.

Današnja konzervativna vlada Nea demokratije je sada htjela da po svaku cijenu izbjegne tako nešto. Zato su ovaj put ljudi evakuisani gdje god se nalazili – pa i iz mjesta u kojima su stanovnici mogli – i htjeli da pomognu u gašenju požara.

Pozitivan rezultat te strategije je da su poginuli samo jedan vatrogasac i jedan vozač. Ali sve drugo je išlo kako ne treba – i pored slabog vjetra i pored nadljudskih napora vatrogasaca i dobrovoljaca, i pored velike pomoći iz čitavog svijeta. I uprkos činjenici da su gotovo sve evropske zemlje, uključujući i krvnog neprijatelja Tursku, poslale u Grčku vatrogasne avione, helikoptere, vozila i osoblje.

Spaljena zemlja

I pored svega toga, do danas (11.8.) je spaljeno gotovo 100.000 hektara zemlje i nešto manje od 12 odsto grčkih šuma. Posljedice ove ekološke katastrofe su enormne. Gdje su bili toliki avioni za gašenje požara i zašto nisu pravovremeno odletjeli na pogođena područja? Šef Službe civilne zaštite Hardalijas je rekao da su avioni bili spriječeni da prelijeću te oblasti zbog gustog dima ili da su bili potrebni drugdje.

Premijer Micotakis je poslije sjednice kriznog kabineta od 10.8. najavio da hoće da drukčije organizuje civilnu zaštitu. Ubuduće bi težište borbe protiv vatrene stihije trebalo da bude na prevenciji, a ne na reakciji.

No, takve najave su prečesto mogle da se čuju u Grčkoj. Poslije svake vatrene katastrofe, vlade su obećavale bolju prevenciju i bolju koordinaciju između vatrogasaca i šumarskih službi – a onda su zaboravljale svoja obećanja. Ili su ustupale mjesto drugim vladama koje su slijedile druge ciljeve.

Zaboravljeni predlozi

Poslije katastrofe u Matiju, tadašnja vlada je angažovala ekologa Johana Goldamera da procijeni gdje su bile greške i formuliše prijedloge za modernije načine borbe protiv požara. Rukovodilac Centra za globalno nadgledanje vatre u Frajburgu je svoju ekspertizu predao grčkom parlamentu, tadašnjem premijeru Aleksisu Ciprasu i tadašnjem vođi opozicije Micotakisu – u februaru 2019.

I opet se nije desilo ništa. Na Službi civilne zaštite se i dalje štedi. Osim toga, poslije svakog požara, na mjestima za koja se svečano obećava da će tu ponovo nastati šume, niču – naselja. To je zločin u kojem učestvuje previše ljudi.

Finansijska pomoć

I ekološka svijest je nešto što među Grcima nije baš mnogo zastupljeno – i pored klimatske krize koja je u Grčkoj odavno počela. Sve pogubnije katastrofe, rastuće temperature, sve duže suše i sve ekstremnije zagrijavanje mora trebalo bi da budu jasni znaci da to mora da se promijeni.

Aktuelna vlada sada namjerava da sprovede obnovu izgorjelih kuća i fabrika i za to je izdvojila 500 miliona evra. Oni koji su ostali bez kuća mogu da podnesu zahtjeve za isplatom 150.000 evra, od kojih bi odmah trebalo da dobiju predujam u visini između 5.000 i 20.000 evra.

Finansijska pomoć bi trebalo da se ugovara preko jedne internet-platforme koja počinje s radom 18.8.2021 Preduzeća, koja su oštećena u požaru, trebalo bi da budu obeštećena za 70 odsto gubitaka. A kada je riječ o obnovi Eubeje, vlada je formirala komitet koji predvodi Stavros Benos, bivši gradonačelnik Kalamate, koji je poslije zemljotresa iz 1986. uspješno obnovio svoj grad.

Pratite nas i na Facebooku, na Twitteru, na YouTube, kao i na našem nalogu na Instagramu