U Bugarskojsu nevladine organizacije i odvjetnici podnijeli peticiju protiv novog školskog zakona koji je prošle sedmice usvojio bugarski parlament. Smatraju da je zakon o zabrani LGBTQ sadržaja u školama neustavan.

Nacrt, koji se temelji na sličnim zakonima u Mađarskoj i Rusiji, podnijela je proruska stranka Vasrashdane (Preporod) i brzo je usvojen 7. avgusta 2024. Glasalo je 159 od 240 članova bugarskog parlamenta. Među njima su bili parlamentarci iz saveza desnog centra GERB-SDS, narodnjačke stranke ITN, socijalista i stranke bugarskih muslimana DPS. Liberalno-konzervativni savez PP-DB prije svih je glasovao protiv amandmana.

Uvrede u Saboru

Amandmanom se zabranjuje širenje informacija o "netradicionalnim seksualnim orijentacijama" i identitetima koji se razlikuju od biološkog spola. Zagovornici žele osigurati da u školama nema rasprava o LGBTQ pitanjima. Ovo je propaganda, navode oni. Djeca, kažu dalje, moraju biti zaštićena od navodne homoseksualnosti ili promjene spola.

Protiv zakona glasala su 22 zastupnika. Među njima je bio i Javor Bošankov iz liberalne stranke "Nastavljamo promjenu” (PP). U razgovoru za DW govori o teškim svađama u bugarskom parlamentu, koje su dovele i do fizičkih napada i anti-LGBTQ uvreda. "Zastupnik iz proruske stranke Vasrašdane me je napao vičući 'Peder, Peder!',", kaže on. Vasrašdane kaže da svaki put kada ovaj predstavnik prođe pored mjesta gdje sjedi njegov Klub poslanika u parlamentu, on poviče: "Evo pedera!" 

Je li zakon protuustavan?

Čelnik proruske stranke Vasrašdane, Kostadin Kostadinov, međutim, pozdravio je amandman i potaknuo političke stranke u drugim europskim zemljama da se pridruže Bugarskoj: "Tokom proteklih desetljeća teza se postupno proširila u EU, Sjedinjenim Državama i Kanada da ne postoji tradicionalna i netradicionalna seksualna orijentacija, ono što su nametali desetljećima, upravo se srušilo u Bugarskoj."

Međutim, mnogi odvjetnici smatraju da zakon krši bugarski Ustav, da je netačno napisan iz pravne perspektive i da čak sadrži odlomke kopirane izravno s Wikipedije. Politički promatrač Daniel Smilov napisao je u analizi za DW na bugarskom jeziku slijedeće: "Ovaj zakon je neobrazovana opskurnost prerušena u državnu moć. To je također politička besmislica s potencijalno velikim posljedicama za Bugarsku."

Bugarski aktivisti za ljudska prava također su prosvjedovali protiv zakona. Ne samo da je besmislen, već je i diskriminirajući i proturječan Europskoj konvenciji o ljudskim pravima, navode oni. Pozvali su predsjednika Rumena Radeva da uloži svoj veto na zakon i da ga ne potpiše.

Odobrenje među biračima

No, prema anketama, većina birača u Bugarskoj vjeruje da su takve zabrane ispravne. Iz tog razloga za zakon nisu glasovali samo nacionalisti i proruski zastupnici, već i stranke koje su članice Europske pučke stranke (EPP) te porodice liberalnih stranaka u Europskom parlamentu. U intervjuu za DW, Yavor Bozankov je rekao da se čini da čelnik najveće parlamentarne stranke GERB, dugogodišnji premijer Boyko Borisov, okreće leđa vrijednostima Europske pučke stranke, čijoj porodici njegova stranka pripada. Zakon je homofobičan. To je zakon mržnje", kaže on. Borisov je, prema njegovim riječima, populist i razmišlja o nadolazećim izborima. 

U žučnoj raspravi o zakonu, Borisov je izjavio: "Ako euroatlantizam znači učiniti me ženom, onda vam dajem naslov: Ja nisam euroatlantik."

Hoće li Bruxelles reagirati?

Zastupnik u Europskom parlamentu Radan Kanev iz konzervativne Demokratske bugarske stranke (DB), koja je zajedno s PP jedina glasala protiv zakona u bugarskom parlamentu, napisao je na Facebooku da on traži od Europske komisije, Europskog parlamente i EPP-a da osude zakon protiv LGBTQ osoba. Ali EU komisija i dalje šuti. Prema mišljenju promatrača, to je zato što su za zakon glasale i dvije stranke iz stranačkih grupacija koje su podržale drugi mandat predsjednice Komisije Ursule von der Leyen.

Bugarski zastupnik Bošankov u razgovoru za DW upozorava: “Olimpijske igre u Parizu pokazale su da ruski informativno-propagandni kanali intenzivno promiču tezu o moralno degeneriranom Zapadu i širenju homofobije”. EU bi, kaže on, trebala postati svjesna činjenice da su Bugari posebno ranjivi na rusku propagandu iz povijesnih, kulturnih i geografskih razloga.

Na putu prema neliberalnoj demokraciji?

Daniel Smilov strahuje da bi se nakon prijevremenih parlamentarnih izbora u oktobru u bugarskom parlamentu mogla pojaviti populistička većina, koja bi Bugarsku pretvorila u "neliberalnu demokraciju" po uzoru na Mađarsku i odsjekla zemlju od EU-a i NATO-a.

Božankov dijeli ovo stajalište: "Jasno je zašto su ti ljudi progurali takav zakon. I ako im se ne suprotstavimo, oni će sutra donijeti zakone ne samo za 'tradicionalnu seksualnost', već i za tradicionalnu boju kože i nacionalnost. To je put koji Europa jako dobro poznaje i zna kako završava."

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu