9. april u istanbulskoj četvrti Bagcilar. Nekoliko muškaraca stoji ispred jednih vrata. Jedan od njih, velik i veoma uzbuđen, viče: „Mogu li da odem u Siriju i tamo nekoga ubijem?" pita glasno i sam odgovara: „Ne". On je ljut. Njegov brat, tekstilni radnik, poginuo je u sukobu dvije grupe. Ubio ga je Sirijac.

Sinan Ogan, predsjednički kandidat iz desničarske nacionalističke Alijanse Ata u posjeti je porodici stradalog radnika. "Obećavam vam da ćemo Sirijce vratiti što je prije moguće. Nećemo dozvoliti da Sirijac ubije još jednog Turčina", kaže Organ.

55-godišnji političar Ogan jedan je od četiri predsjednička kandidata koji se kandiduju na izborima koji se održavaju 14. maja. Ogan je porijeklom iz pokreta Ülkücü, poznatijeg u Njemačkoj kao „Sivi vukovi". Nakon unutrašnje borbe za vlast je izbačen iz svoje ultranacionalističke stranke MHP. Prema rezultatima ispitivanja javnog mnijenja, on bi na izborima mogao osvojiti između 1,3 i 2,5 posto glasova birača.

Nisu samo Ogan i njegov desničarski populistički savez ti koji podstiču anti-izbjegličko raspoloženje. Gotovo sve stranke se natječu u obećanjima da će odmah nakon pobjede na izborima poslati skoro četiri miliona Sirijaca nazad u domovinu. Samo je prokurdski Zeleni ljevičarski savez protiv toga.

Kilicdaroglu želi da sa Asadom pregovara o povratku

Kemal Kilicdaroglu, šef opozicione stranke CHP i predsjednički kandidat najvećeg opozicionog saveza, rano je osjetio negodovanje stanovništva i prije nekoliko godina stavio izbjegličku politiku na listu svojih prioriteta. Obećava da će nakon pobjede pregovarati sa sirijskim režimom o povratku izbjeglica. Njegov savez je i ovu tačku uvrstio u izborni program. Alijansa također želi da revidira izbjeglički pakt s EU i da sa trećim zemljama zaključi poseban sporazum o repatrijaciji. Osim toga, alijansa želi novim tehnologijama i bespilotnim letjelicama nadzirati granične prelaze „pune rupa" i, ako je potrebno, podići zidove kako bi se spriječile nekontrolisane migracije. Također bi se trebala preispitati odluka o olakšavanju viznog režima sa raznim zemljama.

Do prije godinu dana, vladajuća AKP je i dalje štitila Sirijce. Ona ih je doživljavala kao jeftine radnike, koji su bili neophodni za tursku ekonomiju. Međutim, zbog ekonomske krize, inflacije i siromaštva, prihvaćenost Sirijaca u društvu opada, što je dovelo do preokreta politike AKP-a.

"Raspoloženje se promijenilo sa spoznajom da se Sirijci neće vratiti nakon nekoliko godina provedenih u Turskoj", objašnjava istraživač migracija Murat Erdogan sa Univerziteta u Ankari. Prema njegovim riječima, opozicione stranke su prve otkrile rastuće nezadovoljstvo stanovništva. Nakon što su kod birača profitirali sa temom izbjeglica, vladajuća stranka AKP je također tu temu stavila na dnevni red. Predsjednik Recep Tayyip Erdogan najavio je da će pripremiti dobrovoljan i siguran povratak Sirijaca. Kao i u prošlosti, njegova stranka želi se odlučno boriti protiv ilegalne migracije. "AKP se u posljednje vrijeme hvali velikim brojem deportacija", objašnjava istraživač migracija.

Gotovo 90 posto Turaka je za povratak Sirijaca

Murat Erdogan već pet godina provodi studiju "Sirijski barometar",  ispitujući životnu sredinu Turaka i Sirijaca i pomno posmatrajući suživot u zemlji. "Svake godine pitamo koliko je pitanje izbjeglica važno za tursko društvo", rekao je Erdogan u intervjuu za DW. Do sada je, prema njegovim riječima, ova tema uvijek bila među prve tri ili četiri. "U trenutnoj studiji ona se nalazi na drugom mjestu, odmah nakon ekonomske krize", dodaje Erdogan.

On i njegove kolege su željeli da znaju da li je politika stranaka prema izbjeglicama uticala na ponašanje birača i njihovo glasanje. „Do 60 posto učesnika je reklo da“, kaže naučnik. Ova tema političkim strankama nudi dosta prostora da ostave svoj trag, posebno kada je izborna utrka tijesna. Prema Sirijskom barometru, više od 88,5 posto Turaka želi da se sirijske izbjeglice vrate. 85 odsto glasača AKP takođe podržava ovaj zahtjev.

Nerealan zahtjev

Istraživač migracija Murat Erdogan smatra povratak Sirijaca krajnje nerealnim. Prema njegovim riječima, više od 3,5 miliona Sirijaca, koji trenutno žive u Turskoj, ima privremenu zaštitu. Osim toga, tu je 100.000 sa važećom boravišnom dozvolom. Oko 200.000 do 300.000 je naturalizovano. Dakle, ukupno skoro četiri miliona.

Prema Erdoganu, broj ilegalnih izbjeglica je oko 400.000. Oni uglavnom dolaze iz Avganistana, Pakistana, Iraka i Afrike. Osim toga, oko milion izbjeglica čeka deportaciju.

Istraživač migracija iz Ankare tako dolazi do ukupno 5,5 miliona izbjeglica koje se trenutno nalaze u Turskoj. "Nijedna druga zemlja na svijetu nije primila toliko izbjeglica kao Turska". Ni Njemačka ne bi mogla savladati ovaj veliki izazov.

Mnogi Sirijci u Turskoj žive više od 10 godina. Djeca im idu u školu, odrasli imaju posao, čak i ako je većina njih zaposlena na crno. "Vratiti ih nazad u roku od nekoliko godina, kako tvrde stranke, je nemoguće", ponavlja istraživač migracija Erdogan. U Turskoj je rođeno skoro sirijske 900.000 djece. Sirija za njih nije domovina.

Izbjeglice postaju žrtve nasilja

Galopirajuća inflacija, visoka nezaposlenost i siromaštvo otežavaju život ljudima u Turskoj. Uz model niske kamatne stope predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, ekonomija je upala u duboku krizu. Kupovna moć brzo opada, a siromaštvo takođe utiče na opšte raspoloženje u društvu.

Desničarske populističke i nacionalističke stranke napetu situaciju koriste za svoje ciljeve. Prvobitne kritike su u nekim slučajevima prerasle u nasilje. U augustu 2021. je jedna kriminalna banda opustošila sirijske trgovine u Ankari, jer vlasnici navodno ne plaćaju poreze i žive od državne pomoći. Sredinom januara 2022. maskirana grupa je u Istanbulu izbola 19-godišnjeg Sirijca Naila Alnaifa, dok je spavao u svom stanu. U junu 2022. turske snage sigurnosti pucale su na 35 izbjeglica u gradu Osmanije, jer su navodno pokušali pobjeći iz Izbjegličkog doma. Čak i ubrzo, nakon velikog zemljotresa u februaru, mnoge izbjeglice su dobile status pljačkaša i bile su izložene nasilju.

Sirijci žele u Evropu

Prema mišljenju istraživača migracija, ovo raspoloženje utiče na migracije i kretanje izbjeglica. Sve više njih želi napustiti Tursku i otići u Evropu. "Oni ne vide budućnost u Siriji, a u Turskoj se osjećaju nesigurno", kaže Erdogan, istraživač migracija. Prema Sirijskom barometru prije četiri godine, 25 posto je željelo napustiti Tursku i emigrirati u treću zemlju. U trenutnoj studiji to je 55 posto. Murat Erdogan smatra: "Kada bismo ih sada pitali, sigurno bi prešli granicu od 70 posto".

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu