Četiri tjedna se pregovaralo. Kratko prije ponoći u nedjelju (19.11.) je FDP prekinuo razgovore o planiranoj tzv. Jamajka-koaliciji. "Fatalno" - tako je glasila prva reakcija predsjednika središnjeg udruženja Njemačkog obrtništva Hans Peter Wollseifer. "Te stranke su Njemačkoj učinile magareću uslugu", kazao je Wollseifer u Berlinu dodajući kako je propuštena šansa da se Njemačkoj "novim idejama" da jedan modernizacijski zamah. Osim toga, politička neizvjesnost je "otrov za gospodarstvo" kazao je Wollseifer.

"Za njemačko gospodarstvo je neuspjeh stranačkih pregovora razočarenje", pojašnjava predsjednik Njemačke industrijske i trgovinske komore DIHK Eric Schweitzer. On dodaje da bi se njemačka poduzeća sada trebala pripremiti na to da bi mogla uslijediti duža faza nesigurnosti.

Naravno da je nesigurnost otrov za gospodarstvo, kaže i Jörg Krämer, glavni ekonomist Commerzbanke. Dodaje, međutim, kako taj neuspjeh ipak nije bio veliko iznenađenje, jer su se pregovori vukli četiri tjedna, ali i da je njemačko gospodarstvo trenutačno izrazito stabilno: "Gospodarstvo ima još dosta poleta, zbog čega brojni problemi - od loših cesta do sporog Interneta - najprije ostaju neprimijećeni. Ja računam s tim da ćemo i naredne godine imati dvojku ispred zareza kad je u pitanju gospodarski rast."

Mamurno raspoloženje na burzi

Kad je u pitanju njemački burzovni indeks DAX, analitičar pokrajinske banke Baden-Württemberga LBBW Wolfgang Albrecht je još prije proteklog vikenda kazao da bi bilo potrebno da se dogodi još nešto veće od unutarnjopolitičkih prepirki da bi to utjecalo na DAX u njegovom usponu. A ipak na burzi vlada "mamurno raspoloženje", kaže Thomas Altmann, menadžer u poduzeću QC Partners koje djeluje u savjetodavnom sektoru za investicije. On također ističe kako burze i ulagači "uopće ne vole nesigurnost. Ukoliko SPD ostane pri svom Ne nastavku Velike koalicije, postoje samo dvije alternative: manjinska vlada ili novi prijevremeni izbori - svaka od tih solucija bi bila novum u njemačkoj političkoj povijesti. I oboje bi bilo povezano s dosta nesigurnosti."

Pritom prijevremene izbore Altmann smatra najvećim rizičnim faktorom, i za burzu, jer bi u tom slučaju neizvjesnost trajala najduže. "Osim toga, nitko ne bi znao kakav bi bio ishod tih izbora i kako bi se situacija poslije razvila. Njemačka bi na duže vrijeme mogla biti politički paralizirana. To je loša vijest, ne samo za Njemačku, već i za čitavu eurozonu i Europsku uniju", vjeruje Altmann.

Euro pod pritiskom

DAX je na burzi u Frankfurtu ujutro zabilježio blagi pad, ali se zatim brzo stabilizirao. I burze u Londonu i Parizu su startale u blagom minusu. Euro je zbog prekida stranačkih pregovora u Njemačkoj doživio blagu oscilaciju prema dolje. Jörg Krämer na taj razvoj gleda opušteno. "Euro je u usporedbi s dolarom, doduše, osjetno opao, ali ne i dramatično", kazao je. Glavni ekonomist za Europu banke Nordea Holger Sandte, međutim, smatra da će Njemačka, unatoč padu eura, ostati "stabilno sidro europske valute" - bez obzira s kojim sastavom vlade. Međutim, istovremeno daje na znanje da bi nesigurnost mogla znatno porasti ukoliko se Merkel spotakne o čitavu stvar, jer s na nju u inozemstvu gleda kao na jamca stabilnosti.

Što i kako dalje?

Kako bi formiranje vlade moglo teći dalje je sasvim otvoreno. Socijaldemokrati su još jednom jasno istaknuli da ne stoje na raspolaganju za tzv. veliku koaliciju. Time kao alternativa ostaju jedino formiranje manjinske vlade ili prijevremeni izbori. Teoretski bi moglo doći do drugog kruga pregovora o mogućoj Jamajka-koaliciji nakon što se strasti malo "ohlade". "Jamajka-stranke moraju započeti novu rundu, jer one znaju da ni za jednu od njih prijevremeni izbori ne obećavaju uspjeh", kaže Marcel Fratzscher, predsjednik Njemačkog instituta za gospodarska istraživanja DIW. "Njemačkoj treba jedna sposobna vlada s jasnim ciljevima i vizijama." Fratzscher dodaje kako se u narednoj rundi pregovarači moraju koncentrirati na važne izazove po pitanju gospodarske i socijalne politike te da bi se trebalo raditi o "održavanju konkurentnosti Njemačke, pridržavanju klimatskim ciljevima, integraciji dugogodišnjih nezaposlenika i izbjeglice, digitalizaciji i obrazovnoj ofanzivi".

Predsjednik Ifo-instituta (Leibniz-instituta za gospodarska istraživanja pri Sveučilištu u Münchenu) Clemens Fuest smatra vjerojatnim formiranje jedne manjinske vlade, "jer ni prijevremeni izbori ne bi načelno donijeli izmijenjene većine". Za gospodarsku politiku jedna manjinska vlada sa sobom nosi rizike, ali i šanse, izjavio je on u Münchenu. "Najveći ekonomski rizik je rastuća nesigurnost u pogledu smjera gospodarske politike i stabilnosti vlade. A šansa je da bi uloga parlamenta mogla biti ojačana te da bi se o pojedinim političkim odlukama moglo detaljnije i otvorenije diskutirati." Osim toga, upućuje na to da su skandinavske zemlje i Kanada često imale dobra iskustva s manjinskim vladama.