„Politički motivisan kriminal" (PMK) naziv je godišnjeg izvještaja koji zajednički objavljuju Savezno ministarstvo unutrašnjih poslova i Savezni ured kriminalističke policije (BKA) o kaznenim djelima koja imaju društveno-političku ili vjersku pozadinu. Ponekad su oboje povezani – a to posebno važi ovaj put. Razlog: Posljedice terorističkog napada na Izrael od strane radikalnog islamskog Hamasa 7. oktobra 2023. godine i rata koji je uslijedio na teritoriji Gaze.

"Situacija na Bliskom istoku na svim nivoima ima direktan uticaj na radikalizaciju u Njemačkoj - sa rastućim antisemitskim raspoloženjem, uličnim protestima i porastom politički motivisanog kriminala. Potencijal za eskalaciju je veliki." Ovako je predsjednik BKA Holger Münch sažeo razvoj kada je sa ministarkom unutrašnjih poslova Nancy Faeser u Berlinu predstavio brojke slučajeva za 2023. godinu.

Zabilježeno više od 60.000 politički motivisanih zločina

„Oni koji u našem društvu siju bijes i mržnju postali su glasniji. Mržnja na internetu je nastavila dodatno eksplodirala", kaže ministarka Faeser (SPD). Prvi put je ukupan broj svih zabilježenih prekršaja porastao na više od 60.000 - što je povećanje za oko 1.100 prekršaja u odnosu na 2022. godinu i više nego dvostruko više u odnosu na deset godina ranije.

Većina evidentiranih kaznenih djela su takozvani propagandni delikti. U aktuelnoj statistici oni čine oko trećinu. Ovo posebno uključuje upotrebu simbola ustavom zabranjenih simbola i organizacija, kao što je nacionalsocijalistička svastika. Poticanje mržnje, vrijeđanje i oštećenje imovine statistički su zastupljeni između nešto manje od 13 i dobrih 15 posto.

Manje nasilnih akata nakon završetka pandemije 

Upadljivo: broj nasilnih djela pao je za skoro dvanaest posto na 3.561. Za šefa BKA Müncha to nije iznenađenje. "Razlog za to je što su se 2022. godine mnogi delikti bili povezani sa takozvanim korona-protestima. No, nakon prestanka važenja vladinih mjera za suzbijanje pandemije, broj protesta se takođe značajno smanjio."

Najveća opasnost, kako je rečeno, i dalje dolazi od desničarskog ekstremizma: gotovo polovina svih kaznenih djela počinjena je od strane pripadnika ovog posebno nasilnog miljea. "Ni u jednoj drugoj oblasti broj žrtava nije tako visok", naglašava ministarka unutrašnjih poslova Faeser. Ona je posebno zabrinuta zbog napada na zvaničnike i političke funkcionere. Sve stranke su pogođene tom pojavo, uključujući i Alternativu za Njemačku (AfD), koju je Ured za zaštitu ustava posmatrao zbog sumnje na desničarski ekstremizam.

Faeser: Desničarska margina izaziva klimu nasilja

Napad na kandidata za evropske izbore Matthiasa Eckea u Dresdenu prije nekoliko sedmica izazvao je zgražanje. Političar SPD-a je teško povrijeđen. Faeser se nedavno i sastala s njim. "On nije dopustio da ga zastraše ili ušutkaju. Kao i mnogi drugi koji doživljavaju neprijateljstvo i ostaju jaki. I svejedno je o kome se radi: da li je neko iz Zelenih, SPD-a ili AfD-a."

Ministarka unutrašnjih poslova nema nikakve sumnje u to gdje vidi intelektualne piromane za nasilje nad političarima: „Oni, posebno na desničarskoj margini, koji s potpuno nesputanim neprijateljstvom podstiču klimu nasilja, snose značajnu suodgovornost za to." Istovremeno, Faeser je borbena: Važno je zaštititi one koji su pogođeni politički motivisanim kriminalom: ljude koji osjećaju rasizam, mržnju prema Jevrejima, islamističko nasilje, desničarski ili ljevičarski ekstremizam."

Veći fokus na islamizam i ljevičarski ekstremizam

To su djela koja su usmjerena protiv otvorenog i slobodnog društva, kaže njemačka ministarka unutrašnjih poslova. "To su djela koja su često usmjerena protiv ljudskog dostojanstva i protiv naše demokratije." Kada je u pitanju islamistička scena, ona pak kaže: "Koristimo sve raspoložive instrumente - od obavještajnog nadzora do intenzivnih istraga. Naše sigurnosne službe su takođe posljednjih mjeseci u nekoliko navrata blagovremeno reagovale kako bi spriječile napade."

Ali, ljevičarski ekstremistički milje je takođe sve više u fokusu sigurnosnih službi. Prema riječima ministarke Faeser, svaki četvrti ljevičarski ekstremista može se klasifikovati kao sklon nasilju. "Psihičke barijere da se izvrši neko kazneno djelo su pale i napadi na političke protivnike i policijske službenike na dužnosti obilježeni su ekstremnom brutalnošću.”

Predsjednik BKA razvoj situacije smatra "prijetećim"

Predsjednik BKA Münch opisuje cjelokupni razvoj situacije kao „prijeteći“. Rekordno visok broj slučajeva pokazuje eskalaciju političkih i društvenih tenzija zbog preklapanja kriza i sukoba. "Trenutno vidimo koliko brzo emocije mogu eskalirati, mržnja i raspirivanje nemira, kao i realno nasilje na ulicama u Njemačkoj.”

Intenzivni kontakt sa žrtvama ima Udruženje savjetodavnih centara za pogođene desničarskim, rasističkim i antisemitskim nasiljem (VBRG). Ovo udruženje, koje je aktivno u jedanaest od 16 saveznih pokrajina, redovno iznosi i prikupljene podatke: U 2023. godini dokumentovana su 2.589 takva djela - povećanje od više od 20 posto. 1.402 slučaja uključivala su fizičke povrede, ističe Judith Porath iz Brandenburške perspektive žrtava..

I djeca i mladi su žrtve politički motivisanih delikata

Od svih prijavljenih delikata na djecu i mlade otpada njih 585. "To je veoma ozbiljan razvoj situacije koji ilustruje kako se nivo prijetnje pooštrio, posebno kada su u pitanju ranjive grupe”, naglašava Porath. Počinioci, pojasnila je, dolaze iz svih starosnih grupa I otvoreno stoje iza svojih djela.

Ona kao primjer navodi pokušaj ubistva mlade crnkinje u Hamburgu: "Njen desničarski ekstremistički komšija, koji je prethodno najavio svoj zločin, upucao ju je iz puške kroz vrata njenog stana."

Kao glavni uzrok navodi se rasprostranjeni anti-izbjeglički diskurs i rasistička agitacija. Njih, između ostalih, podstiču ekstremno desničarske stranke kao što je AfD, kaže Porath.

Pratite nas i na Facebooku, preko Twittera, na Youtubeu, kao i na Instagramu